недеља, 9. март 2014.

SAŠA RADULOVIĆ: Nova šansa Srbije je demontaža parazitskog sistema

Gostujući na drugom programu RTS-a, Saša Radulović nosilac liste "Dosta je bilo" je između ostalog reko i sledeće:  "Svakog našeg čoveka kad premestite u drugi sistem, u inostranstvo, on funkcioniše kao sat. To je jasan dokaz da kod nas ne valja, i treba menjati, SISTEM, a ne čoveka" Sistem se menja zakonima, propisima i političkom voljom. Aleksandar Vučić nema kredibilitet, ni znanje, ni želju da menja sistem. Zato što se čitav SNS hrani tim sistemom (parazitski). Taj sistem nije napravio Vučić, nego Tadić ali Vučić ne želi da ga menja, da ne bi urušio stranku."
Z.R.

A ZA INTERNET JE KRIV ON: 25 godina Interneta



Pre 25 godina, internet je bio samo zamisao jednog nepoznatog informatičara. Od tada je postao globalni fenomen koji je promenio živote milionima ljudi.

internet1

Britanac Tim Berners-Li je pre četvrt veka radio u jednoj od laboratorija Evropskog saveta za nuklearna istraživanja (CERN) u Ženevi kada mu je sinula ideja kako da kombinovanjem različitih tehnika olakša pregledanje i sortiranje informacija putem umreženih računara. Svoj izum predstavio je u članku objavljenom 12. marta 1989. koji se smatra "krštenicom" World Wide Weba.

"U početku su ga kolege potpuno ignorisale", kazao je Mark Veber, kreator i konzervator programa o istoriji interneta u Muzeju istorije informatike u Kaliforniji.

Berners-Li je konačno uspeo da ubedi CERN da prihvati njegov program nakon što je dokazao njegovu efikasnost putem onlajn telefonskog imenika. Programirao je prvi veb-server na kome je bilo moguće snimiti dokumente, osmislio prvi pretraživač za pronalaženje stranica na internetu kao i mogućnost povezivanja dokumenata, tj. ono što danas nazivamo linkovanje.

"Lični računar je promenio naš način rada, ali je interent izvršio revoluciju u čitavom nizu sektora", rekao je Majkl Mekgvajer, analitičar u istraživačkom centru Gartner, navodeći kao primer muziku, film i medije.

Od 1995. internet doživljava brzu ekspanziju. Njegov uticaj se širi na sve veći broj aktivnosti, od čitanja preko pisanja medijskih sadržaja, do učenja, političkog angažmana, pa sve do komunikacije sa prijateljima i rodbinom. Međutim, jedan od glavnih principa interneta - otvorenost i jednako pravo pristupa, danas je ozbiljno ugrožen.

"Problem je u tome što je moguće ograničiti sposobnost ljudi da kritikuju vladu ili napraviti internet sa više brzina u kojem je inovatorima, kritičarima i borcima za ljudska prava sve teže da dopru do šire publike", smatra Veber, dodajući da je "mreža" tek napola izgrađena i da još uvek nije obuhvatila ceo svet.

Srbija i Evropa ostaju bez gasa?

Politička kriza u Ukrajini mogla bi da se prelije na ostatak Evrope, ali prvenstveno u ekonomskom smislu. Rusija energetski drži Ukrajinu u šaci, a time i Evropu, s obzirom na to da glavne rute snabdevanja Evrope gasom upravo idu kroz Ukrajinu.
Dug dve milijarde evra: Gasprom je zapretio da će obustaviti izvoz gasa u Ukrajinu
 
Ruski državni gigant Gasprom je zapretio da će obustaviti izvoz gasa u Ukrajinu zbog duga od 1,89 milijardi dolara. Prekid isporuke ruskog gasa Ukrajini bi uticao i na Evropsku uniju, čija polovina uvezenog gasa (65 milijardi kubnih metara)
stiže kroz Ukrajinu.


Evropski potrošači dobro znaju šta je gasna kriza. Ukoliko Gasprom zavrne gasne slavine, nestašice bi najpre mogle da pogode balkanske zemlje jer nemaju alternativni pravac za snabdevanje. Srbija uvozi 90 odsto gasa iz Rusije. U Ministarstvu eneregetike kažu da Srbija za sada nije ugrožena i da sve u vezi sa gasom zavisi i od toga koliko će kriza trajati.
 

Južni tok nije dovoljan

Kako bi diversifikovala isporuke gasa, odnosno smanjila zavisnost od Ukrajine, Rusija je izgradila s Nemcima gasovod Severni tok koji povezuje Rusiju i Nemačku ispod Baltičkog mora, a priprema se i za gradnju Južnog toka preko Crnog mora, Bugarske, Srbije i Mađarske do Austrije. Međutim, čak i da su oba gasovoda završena i da rade u punom kapacitetu, oni ne bi bili ni izbliza dovoljni da snabdeju Evropu, tako da je Rusija zaglavljena s Ukrajinom, svidelo joj se to ili ne. Moskva i ne želi da sasvim odseče Ukrajinu iz sistema gasnog snabdevanja Evrope jer bi time praktično izgubila glavni instrument ekonomskog uticaja na komšije.
- Može da bude problem za celu Evropu, ne samo za našu zemlju, koja je na neki način slepo crevo, odnosno krajnji deo, već za sve zemlje koje se snabdevaju ruskim gasom - kaže Voja Vuletić iz Udruženja za gas.

Prema njegovim rečima, u 2013. godini su za 15 odsto povećane isporuke ruskog gasa prema Evropi.


- Ovo je najbolji primer koliko su povezane politika i ekonomija, pogotovu kad je o snabdevanju gasu reč jer znamo da je Rusija jedan od najvećih snabdevača gasom u svetu. Njena povezanost i sa Ukrajinom i cela ta mreža transporta je prilično delikatna u ovakvoj situaciji sigurno će nekavih posledica biti - rekla je Radojka Nikolić, glavna urednica magazina "Biznis".


Moskva ima moćni političko-ekonomski adut i ne bi bio prvi put da ga koristi da "disciplinuje" Ukrajinu kad god bi se ova zemlja nagnula suviše ka Briselu.

 
Međutim, Rusija je ovde u problemu druge vrste. Ona, naime, ne može da kazni Ukrajinu zavrtanjem gasa a da pri tom ne kazni i Nemačku, na primer. Ne može ni da pusti gas u sistem s namenom da ide do krajnjeg korisnika, a ne za Ukrajinu jer Kijev ima moć da izlazne cevi zavrne i gas zadrži za sebe.

Ipak, Evropa koja troši sve više ruskog gasa sada je manje izložena nego pre isključenju cevovoda kroz Ukrajinu, zahvaljujući novim mogućnostima isporuke. Deo gasa koji se troši u zapadnoj Evropi, a dolazi kroz Ukrajinu, sada je manji od polovine onoga što Zapad uvozi iz Rusije, dok je pre nego što je otvoren gasovod Severni tok, preko Ukrajine stizalo skoro tri četvrtine ruskog gasa.


Evropski komesar za energetiku Ginter Etinger izjavio je u utorak da će Evropska unija pomoći Ukrajini, koja je na ivici bankrota, da plati gasni dug Rusiji.
Zbog ukrajinske krize na berzama su već poskupeli metali, različite rude i sirova nafta, pa je sigurno da će i zemlje koje imaju viškove gasa za vanredne isporuke tražiti i više cene. Ipak, kad je gas u pitanju, suviše je veliki ulog da bi se ventili zavrnuli.

 

Mreža cevi

Kroz Ukrajinu prolazi više od 2.000 kilometara različitih gasovoda kojim se Evropa snabdeva plavim energentom. Pre svega, tu su gasovodi Jamal-Evropa, Bratstvo, Sajuz 1 i Sajuz 2. Pored ovih gasovoda, sa svim njihovim krakovima, postoji još samo jedan koji je potpuno operativan, a to je gasovod Plavi tok, kojim su preko Crnog mora povezani Rusija i Turska. Ovoj mreži treba dodati i najveći evropski naftovod Družba, koji duž 4.000 kilometara povezuje Rusiju sa Belorusijom, Ukrajinom, Poljskom, Slovačkom, Mađarskom, Češkom i Nemačkom.
 

Čomić: Izbori da zaustave prevaru

Gornji Milanovac -- Funkcionerka DS Gordana Čomić izjavila da izbori treba da zaustave dalju prevaru naroda i štetu Srbiji koju će doneti ukoliko pobedi "onaj koji ih je raspisao".
Gordana Čomić (Foto: Beta/Medija centar, arhiva)
Gordana Čomić (Foto: Beta/Medija centar, arhiva)
Gordana Čomić je na tribini Demokratske stranke u Gornjem Milanovcu izjavila da su izbori nastavak započete rekonstrukcije Vlade, ali na drugi način, i da će to da košta građane 30 miliona evra.
Prema njenoj proceni, to je nedogovoran odnos prema krizi i životu građana, jer je "sve moglo bez izlaska na birališta".
"Od izbora će jedino imati koristi Demokratska stranka jer su iskristalisani neki unutarstranački odnosi koji bez njih ne bi sada došli do izražaja kada pritajeni pojedinci hoće vlast po svaku cenu", rekla je Gordana Čomić.

Ona je istakla da će DS dobiti mnogo više nego što svi analitičari očekuju i da će biti principijelna opozicija svakom apsolutizmu i kršenju demokratskih principa i vladavine prava.

Radulović: Cenzura kao devedesetih

Radulović: Cenzura kao devedesetih
Nosilac liste “Dosta je bilo” Saša Radulović ocenio je danas da u predizbornoj kampanji postoje ozbiljne nepravilnosti kada je reč o zastupljenosti stranaka u medijima. Kako je naveo u pisanom saopštenju dostavljenom medijima Radulović ističe da predizborna utakmica nije fer i da obiluje dokazima o prikrivenoj i ne tako prikrivenoj cenzuri.
"Ovakav nivo cenzure nije viđen od vremena devedesetih, kada je jedna stranka sa svojim koalicionim partnerima, a koji su i danas na vlasti, kontrolisala sve informativne sadržaje", ocenio je Radulović.

On je prvog potpredsednika Vlade i predsednika Srpske napredne stranke Aleksandra Vučića pozvao da "pobedi svoje nedemokratske porive" i omogući slobodne medije u slobodnoj Srbiji.

"Svako ko guši demokratiju sam sebe diskvalifikuje pred narodom i priziva povratak vremena kada su naše izbore morale da kontrolišu međunarodne organizacije", rekao je Radulović.

On je podsetio i na odredbe Zakona o radiodifuziji i Opšteg obavezujućeg uputstva za emitere u predizbornoj kampanji, gde je, kako kaže, propisano na koji način se obezbeđuje ravnopravnost učesnika na izborima.

Prema oceni predstavnika liste "Dosta je bilo" ta pravila se krše u velikom obimu, navodi se u saopštenju.

autor: RF izvor: Tanjug

Nataša Bekvalac šokirana koliko je ljudi mrze

Nataša Bekvalac šokirana je reakcijom javnosti na premijeru njenog novog singla ''Najgora'' u regionalnom muzičkom takmičenju ''X faktor''. Njeni prijatelji tvrde za beogradske medije da su joj negativni komentari na društvenim mrežama teško pali.
Pogodili je negativni komentari: Nataša Bekvalac
 
''Za nastup, koji je trajao nešto više od tri minuta, Nataša je uložila više od 10.000 evra! U realizaciji projekta učestvovalo je dvadesetak ljudi, sedam dana bez prestanka radili su na pripremama nastupa, kojim može da parira svetskim zvezdama. Od Natašinog izgleda, preko stajlinga, do materijala za video-zid, preko čelistkinja i pijanistkinje - ništa nije bilo prepušteno slučaju!'' naglašava sagovornik ''Kurira'' blizak pevačici.

On dodaje da ju je to što su se društvene mreže usijale od komentara na konto njenog stajlinga veoma iznerviralo.
 
''Neverovatno je koliko su pojedinci puni mržnje. Nataša i svi ljudi uključeni u realizaciju nastupa u 'X faktoru' ostali su u šoku nakon komentara koji su se mogli pročitati na internetu. Toliko izliva mržnje i opšta kolektivna histerija svakako nisu nešto što su očekivali'', objasnio je izvor beogradskog lista.

Ultimatum Krima: Predajte se do 20h

Kijev -- Predstavnici snaga samoodbrane Krima dali ultimatum ukrajinskim snagama na Krimu da do 20 sati po lokalnom vremenu predaju oružje, javila ukrajinska agencija.
Foto: Beta/AP
Foto: Beta/AP
Kako je navela ukrajinska agencija Unian, prema ultimatumu, ukrajinski vojnici moraju da predaju oružje, u suprotnom njihova jedinica će biti nasilno zauzeta.
Ova vest nije zvanično potvrdjena.

Ukrajinski ministar odbrane u prelaznoj vladi Igor Tenjuh izjavio je ranije danas da ne postoje planovi da se oružane snage Ukrajine upute na Krim.

Tenjuh je agenciji Interfaks rekao da ukrajinske snage samo sprovode vežbe u bazi.

Odgovarajući na medijske spekulacije o kretanju ukrajinske vojske nakon što su ruske snage preuzele kontrolu nad Krimom, Tenjuh je kazao da jedini pokreti snaga koji se mogu videti su "kretanje iz jedne u drugu bazu" tokom vojnih vežbi, prenela je agencija Rojters.

"Nije predvidjeno slanje oružanih snaga na Krim. Oni samo obavljaju rutinske dužnosti", naglasio je on.

Vrhovni sovjet (skupština) Krima doneo je pre tri dana načelnu odluku o stupanju te autonomne republike kao subjekta federacije u sastav Ruske Federacije.

Referendum o statusu Krima, na kom će biti postavljeno pitanje o pristupanju Rusiji, biće održan 16. marta.

Prema statističkim podacima iz decembra, Krim ima 1.958.000 stanovnika, medju kojima najviše Rusa (58,5 odsto), Ukrajinaca (24,3 odsto) i krimskih Tatara (12,1 odsto).

Blokirani ukrajinski brodovi

Rusija je blokirala izlaz iz zaliva Donuzlav, na zapadnoj obali Krima, potopivši između dve obale svoj ratni brod "Očakov", koji od 2011. nije u upotrebi, kao i još dva manja rashodovana broda.

Ukrajinski oficiri iz pomorske baze Novoozerne, četvrte po značaju u Ukrajini, ističu da je to učinjeno kako njihovi brodovi ne bi mogli da otplove do najveće ukrajinske vojne baze Odese, koja pruža veću sigurnost pošto je van Krima, prenosi AFP.

Proruske snage blokirale su štab ukrajinske mornarice u Sevastopolju koja i inače ima vrlo ograničene snage, a prošle nedelje je pretrpela udarac prelaskom svog komandanta, admirala Denisa Berezovskog na stranu proruskih krimskih vlasti.

Ukrajinska mornarica je deset puta manja od ruske i neadekvatno je finansirana, procenjuje londonski Međunarodni institut za strateške studije. Između ostalog, Ukrajinci raspolažu samo jednom podmornicom iz sovjetske ere, koju sada nastoje da osposobe nakon što deset godina nije korišćena.

Bazu Novoozerne, izgrađenu u sovjetsko vreme, 1976. godine, trenutno, kako se procenjuje, čuva više desetina vojnika, naoružanih kalašnjikovima. Oni su odbili ponudu komandanta ruske crnomorske flote admirala Aleksandra Vitka da pređu na rusku stranu, ističe zamenik komandanta baze Novoozerne, kapetan Viktor Šmiganovski.

Nakon potapanja ruskih brodova na ulasku u zaliv, Rusi su, po rečima Šmiganovskog, nastojali da poljuljaju moral ljudstva u bazi poslavši nekoliko helikoptera i aviona da nadleću Novoozerne.

Ukrajinski oficiri odbijaju da kažu koliko je njihovih brodova trenutno blokirano u zalivu Donuzlav.

Dinkić: Politika stezanja kaiša negativna za Srbiju

BOR - Politika "stezanja kaiša" koju je Vlada Srbije uvela negativna je za celu zemlju, naglasio je lider Ujedinjenih regiona Srbije Mladan Dinkić na konvenciji URS-a u Boru.

On je rekao da su Srbiji neophodne investicije i nova radna mesta, a ne otpuštanje radnika, navodeći da će se u suprotnom smanjiti potrošnja, a time i priliv novca u republiki budžet.
"Ne može Srbija da ide napred, ako radnici neamju dobre plate i ako deca ne mogu da nađu posao. Ne može budžetu da bude maksimalno, ako su plate radnika na minimalcu. Mi moramo da se borimo da se povećaju plate radnicima, da se još više ljudi zaposli, pa hce tek onda i državnom budžetu biti bolje. To nije moguće ako se ide na politiku "stezanja kaiša"", naveo je Dinkić.


Prema njegovim rečima, da je u slučaju RTB-a Bor bila politika "stezanja kaiša", nikada ne bi dali 200 miliona evra u RTB Bor.
"Rekli bi: Hajde da uštedimo, nećemo da pomognemo i ljudi u Boru bi bili večno trovani produktima iz stare topionice. Ovako, moraju da se dodaju sredstva, da se nova topionica završi kako se deca u Boru više ne bi trovala i da bi ljudi dolazili u Bor, a ne da odlaze iz Bora", rekao je on.

Neophodno je, dodao je, obezbediti radna mesta za mlade ljude, ali i pomoć pri zapošljavanju za one starije od 45 godina, koji su ostali bez posla.
"Država treba da oslobodi poslodavce plaćanja poreza i doprinosa za zaposlene, ukoliko oni uposle osobe starije od 45 godina. Oni ne zaslužuju da budu na margini društva. Moramo i o njima da brinemo", naglasio je Dinkić i dodao da država mora da vrati kredite za početnike bez hipoteke i da se ponovo aktivira Fond za razvoj, odakle je finansiranje prekinuto zbog politike štednje.

Čuvajte se - počela sezona krpelja

Period najjače aktivnosti krpelja već je počeo u Srbiji i trajaće do kasne jeseni, upozorili su stručnjaci, podsećajući da ovi insekti, ako su zaraženi, mogu da prenesu lajmsku bolest.krpelj
"Svaki ubod krpelja ne znači obavezno i nastanak infekcije, jer nisu svi zaraženi. Na području glavnog grada, procenat zaraženih krpelja kreće se poslednjih godina oko 25 odsto", izjavila je specijalista epidemiologije u Savetovalištu za lajmsku bolest u Gradskom zavodu za javno zdravlje Beograda dr Nevenka Pavlović.

"Godišnji izveštaji o kretanju zaraznih bolesti na teritoriji republike pokazali su da lajmska bolest ima najveću učestalost u grupi bolesti koje se prenose putem nekog vektora, u ovom slučaju zaraženog krpelja", izjavila je šef Odeljenja za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti u Institutu dr Bojana Grgić i dodala da "zasad nema podataka o procentu zaraženosti ovih insekata za teritoriji cele zemlje".

Ona je istakla da je, "u nedostatku specifične mere prevencije u vidu vakcine protiv lajmske bolesti, neophodno edukovati stanovništvo o neophodnosti primene mera lične zaštite u cilju smanjenja rizika zaražavanja".

U Savetovalištu za lajmsku bolest objašnjavaju da bolest najčešće počinje pojavom bezbolnog kružnog crvenila u ravni kože na mestu uboda krpelja, posle jedan dan do mesec dana od uboda, a tu promenu mogu da prate i povišena temperatura i bolovi u mišićima i zglobovima.

Rano otkrivanje i lečenje u ovom stadijumu sprečava napredovanje bolesti.

"Ako pređe u drugi i treći stadijum, lajmska bolest zahvata kožu, nervni sistem, zglobove i srce, ali mogu da budu napadnuti i svi ostali organi i sistemi, uz raznovrsne simptome i znakove", navela je dr Nevenka Pavlović, ističući da se bolest kod oko 68 odsto njihovih pacijenata završila u prvom stadijumu.

Njen savet građanima je da, nakon boravka u prirodi, u toku istog dana pregledaju kožu celog tela, ne zaboravljajući kosmati deo glave. U slučaju uboda, krpelja treba izvaditi iz kože što pre, kako bi se smanjila verovatnoća prenosa infekcije.

Skidanje krpelja treba obaviti stručno, najbolje u zdravstvenoj ustanovi, isključivo mehanički, pincetom. Koža se pre toga ne sme premazivati bilo kakvim sredstvom, a nakon vađenja krpelja treba je dezinfikovati alkoholom.

"Krpelji najčešće borave na vlatima trave, žbunovitom i drugom rastinju visine do jednog metra, pa se zbog toga preporučuje košenje i uređivanje zelenih površina, izbegavanje boravka u šumovitim, naročito neuređenim područjima", podsetila je dr Pavlović. Ona je dodala da treba smanjiti površinu kože koja može biti izložena ubodima krpelja, a jedan od načina je nošenje odeće dugačkih rukava i nogavica.

Poželjno je i da garderoba bude svetlih boja, jer to olakšava uočavanje ovog insekta. Posle boravka u prirodi, odeću treba promeniti i oprati, rekla je dr Pavlović.

Prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije, u republici se godišnje u proseku prijavi oko 800 obolelih od lajmske bolesti u svim starosnim kategorijama, a najzastupljenije su osobe od 20 do 60 godina.

SNIMCI KOJI ĆE PROMENITI SVET

Očaravajuć snimak poslao je satelit Skybox, prvi komercijalno dostupan satelit koji svakodnevno donosi video zapise Zemlje načinjene iz svemira.
Pogledajte snimak Skybox Imaging's SkySat-1 micro-satelita, prvog satelita napravljenog u komercijalne svrhe, koji nekoliko puta dnevno šalje sliku tj. video iz svemira.

Ovi će snimci svakako doprineti poboljšanju poljoprivrede, značajno doprineti radu aerodroma, nadzoru imovine, sigurnosti, upravljanjem nuklearnih elektrana i još mnogo toga.

Digitalni kartografi još uvek pokušavaju da otkriju na koji sve način mogu da iskoriste ovakav novi izvor geoprostornih podataka, međutim, sa sigurnošću tvde kako će snimci ovog satelita sasvim sigurno promeniti svet.

Joksimović u Splitu održao koncert za pamćenje! (FOTO)

Pevač je svim prisutnim damama čestitao praznik, a to je izazvalo dirljivu reakciju publike, posebno devojčica iz prvih redova koje su bacale svoje cveće na binu u ogromnim količinama
Željko Joksimović  sinoć je održao koncert o kome će se još dugo pričati. U Spaladium Areni, u blizini mora, na Dan žena,  pred oko 12.000 ljudi, jedna za drugom nizale su s kompozicije Joksimovića uz burnu podršku publike koja je posle dugo godina pozivanja najzad dočekala nastup jednog od najboljih pop pevača u regionu.
Lepo vreme i praznična atmosfera doprineli su izuzetnoj atmosferi u Areni, u kojoj je pored Splićanki i Splićana bilo i mnogo on koji su za ovu priliku stigli iz Šibenika, Vodica, Trogira, Zadra, cele Makarske, Zagreba….
Foto: Zvonimir Barišin
Foto: Zvonimir Barišin
Arena je bila dupke puna čak dva sata uoči početka koncerta. Neposredno pred izlazak Željka na binu tribine su podrhvatale od skandiranja njegovog imena. Joksimović je svim prisutnim damama čestitao praznik, a to je izazvalo dirljivu reakciju publike, posebno devojčica iz prvih redova koje su bacale svoje cveće na binu u ogromnim količinama.
- Zaista sam jedva čekao da održim koncert u Splitu – obratio se Joksimović publici posle čega su usledile ovacije koje su nadjačale njegovu pesmu.
- Hvala na ovom nezaboravnoj večeri koju sam toliko dugo očekivao - rekao je Željko Joksimović i skantautorm dirnut atmosferom na  koncertu.
Foto: Zvonimir Barišin
Foto: Zvonimir Barišin
Svi viđeniji Splićani  bili su na koncertu. Ložu je zakupio bivši selektor hrvatske fudbalske reprezentacije Igor Štimac, a viđene su i brojne druge estradne zvezde i javne ličnosti Hrvatske.

FOTKA DANA: IVANA ŠPANOVIĆ - IMAM JEDAN CILJ


Foto: Twitter

9. MART 1991



9. mart –
Dugo sanjani prvi višestranački izbori ostali su u poslednjim danima 1990. godine. Opozicija, do nogu potučena, šćućurila se u uglu skupštinske sale sa jedva nešto više od petine osvojenih mandata. Ali, spremna da ne ćuti. Milošević, činilo se, jači nego ikad. Sa 3,3 miliona glasova dobijenih na predsedničkim izborima i 196 poslanika na republičkom višestranačkom megdanu, mogao je da bude spokojan. Pred njim su bile četiri godine vladavine bez stresa. Vuk Drašković, uzdanica antirežimlija, viđen za novog vođu koji će komunizam gurnuti niz stepenice Predsedništva Srbije, nije dobacio ni do milion glasova. Hrabrio je svoje demoralisane pristalice govoreći da je Miloševićev režim “gnjila kruška koja će otpasti najkasnije do Đurđevdana”, ali je to više zvučalo kao pucanj iz pištolja plašljivca, koji bi trebalo da razbije strah od jeke pobedničkih plotuna i fanfara iz socijalističkog štaba. Jugoslavija je bila pred ratom, a Srbija sa nepromenjenim režimom, delovalo je, išla mu je u susret sa raširenim rukama. Zima 1991. je prolazila, ali led koji je okovao političku scenu u Srbiji bio je sve deblji.
Dan kada se režim zaljuljao
A onda je osvanula vetrovita subota, 9. mart 1991. I hiljade ljudi na beogradskom Trgu Republike. Ohrabreni jedni drugima, zahtevali su odlazak režima. A povod za skup, naizgled, bezazlen. Zbog uvredljivog komentara na državnoj televiziji, tražio se demanti. Ko je mogao da sanja da će to biti uvod u najveće demonstracije u Beogradu još od studentske pobune 1968. ? I tenkove na ulicama ? I smrt dvojice ljudi ? I da će Golijat Milošević biti u nokdaunu, koji će, uz puno sreće, izdržati na nogama ? Verovatno niko, a čini se ponajmanje organizatori. Da li je to bila prva propuštena šansa opozicije ili samo trenutak kada je antimiloševićizam pokazao da ima zube? Ili i jedno i drugo. Sigurno je jedno – bio je to dan kada se režim prvi put zaljuljao. Opasno.
Opozicija je već mesecima bila nezadovoljna tretmanom u državnim medijima.
“Opštinski odbor SPO Novog Beograda pozvao je svoje članove i građane Srbije da bojkotuju sva izdanja lista ‘Politika’ i da ne plaćaju pretplatu za TV Beograd. Razlog za ovakav poziv je, kaže se u saopštenju koje je potpisao Nedeljko Pavlović, višemesečni teror nad građanima Srbije, koji nemilosrdno vrše TV Beograd i novinsko – izdavačka kuća ‘Politika’.” (Borba, 1. 2. 1991. godine)
Ali, kap je prelila čašu 16. februara uveče, posle komentara Slavka Budihne u Dnevniku 2 TV Beograd.

Nakon toga, SPO je tražio zadovoljenje.
“Komentator TV Beograd, gospodin Slavko Budihna, u drugom izdanju TV Dnevnika 16. 02. 1991. uveče optužio je Srpski pokret obnove (SPO) da sarađuje i ‘sa krajnjom profašističkom i proustaškom Hrvatskom’, što se – prema komentatoru – jasno vidi iz pisma kojeg je predsednik SPO Vuk Drašković uputio predsedniku Hrvatske dr Franji Tuđmanu, kao i iz odnosa SPO prema Jugoslovenskoj narodnoj armiji i nedavnom mitingu žena u Beogradu… SPO nije za boljševizam, već za demokratiju i nije za rat, već za razgovore. Nećemo da na mržnji, strahu, propalim tiranijama i bedi gradimo jedinstvo nacije. Ne damo da nam gine omladina. Srbiju pritiskaju siromaštvo, nezaposlenost, opšte propadanje.” (Srpska reč, 4. 3. 1991. godine)
Ipak, u RTB su, pozivajući se na prinicipe novinarske profesije, smatrali da za demanti nema mesta.
“Gotovo svo istupi čelnika SPO-a, uključujujući i pismo Franji Tuđmanu, objavljeno ove sedmice u ‘Vjesniku’, samo su konačno razgolićavanje onoga što je potpuno jasno: da je na političkoj sceni Srbije, desnica spremna radi svojih interesa da sarađuje i sa krajnjom proustaškom i profašističkom Hrvatskom i svakom drugom ekstremnom desnicom, iako je to suprotno vitalnim istorijskim interesima srpskog naroda… Što se tiče vašeg zahteva za odgovor na komentar u televizijskom Dnevniku 2, takva vrsta odgovora, radi poznavanja i poštovanja novinarske profesije, daje se za demantovanje netačnih informacija, a ne komentara.” (glavni i odgovorni urednik Informativnog programa RTB Predrag Vitas, Srpska reč, 4. 3. 1991. godine)
Odgovor SPO na odgovor RTB bio je – poziv na demonstracije!
Vlada Srbije je dala nedvosmislen odgovor.
“U vezi sa pozivom SPO na demonstracije 9. marta u kome su sadržane otvorene pretnje Radio televiziji Beograd, Vlada Republike Srbije ističe da neće dopusti nikakvo nasilje niti ometanje javnog saobraćaja i ugrožavanje ljudi i imovine na ulicama Beograda ni 9. marta, ni ubuduće. S obzirom da su redovni višestranački izbori održani i Ustav Republike stupio na snagu, ne postoji opravdanje za bilo koga da nasilničkim ponašanjem ugrožava ljudska i građanska prava građana i javni red i mir.” (odgovor Vlade Srbije na pismo SPO, Politika, 8. 3. 1991. godine)
Ni policija nije delila mišljenje najjačeg Miloševićevog oponenta.
“Pored izloženog skrećemo Vam pažnju da ste u Vašem proglasu za demonstracije od 5. marta 1991. godine, između ostalog, naveli i sledeće: ‘Građani Srbije, budimo dorasli istorijskom trenutku. TV Bastilju moramo da oslobodimo’. To, po našoj oceni, može ozbiljno da utiče na mir i sigurnost građana i izazove realnu opasnost ozbiljnog narušavanja javnog reda i mira u gradu. Smatramo da svoje mirne demonstracije treba da održite na Ušću, koje je i pogodno za te svrhe jer ćete, u protivnom, snositi punu odgovornost.” (odgovor beogradskog SUP-a SPO-u, Politika, 7. 3. 1991. godine)
SPO nije imao nameru da ide na “omraženo” Ušće. A kontramiting podrške režimu spremao je Pokret žena za očuvanje Jugoslavije.
“Zameram Borbi što je objavila da sam joj prošli intervju dala u ‘audiu’, a ne u ‘golfu’ kako je uistinu i bilo, rekla je Branislava Morina, čelnica Pokreta žena za očuvanje Jugoslavije, na početku svoje izjave o predstojećem kontramitingu, a koji Pokret priprema kao odgovor najavljenom protestu Srpskog pokreta obnove ispred TV Beograd. Vreme pompeznog proslavljanja 8. marta je prošlost, kaže popularna BUBA, a za miting sazvan za sledeći dan veli da je izazvan. Izazivač je Vuk Drašković, ponajpre svojom izjavom da se komunisti pred opozicijom brane suknjicama. Mi ne krijemo da nam je motiv i odbrana televizije, ali je lični motiv presudan. Izazvane smo na ovaj kontramiting i saznanjem da Drašković pregovara sa čelnicima HDZ-a u Pokajnici, sa čelnicima SDA u Priboju, a nema nikave misterije oko toga da podržava reformiste Ante Markovića. On i Rugovu poziva na pregovore, dok silovanje devojčica na Kosovu još traje, dok Srbi na Kosovu još uvek namaju miran san… Ako SPO ide na Ušće idemo i mi. Ako ne ode on ni mi nećemo. Gde su oni tu smo i mi.” (Borba, 8. 3. 1991. godine)
A počelo je kao mirne demonstracije…
Ujutro 9. marta Trg je već bio pun.
“Već posle deset časova jake policijske snage sakupljene iz cele Srbije kao i velike snage rezerevnog sastava milicije, okupirale su sve ulice centra Beograda, sve prilaze glavnom gradu, u želji da spreče mirne demonstracije organizovane od strane SPO kojima su se pridružile sve opozicione partije i stranke Srbije. Već u deset časova milicija na oklopnim transporterima, sa vodenim topovima i suzavcem, nasrnula je na goloruki narod koji je ipak uspeo da se probije do Trga Republike.” (Borba, 10. 3. 1991. godine)
Ubrzo su krenuli prvi sukobi.
“Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da je zbog ‘agresivnog ponašanja učesnika demostracija’ na Trgu Republike u Beogradu u 11.40 časova probijen kordon pripadnika milicije.”(Borba, 10. 3. 1991. godine)
Ni sa jedne strane nije bilo odstupanja.
“Demonstranti su nabavili i neku vrstu oružja. Pajsere, motke. Ljudi iz okolnih ulica zvižde, pre svega miliciji. Viču: ‘Idite u Pakrac’, ‘Idite na Kosovo’.” (Borba, 10. 3. 1991. godine)
Bilo je aluzija i na ne tako davne događaje u Bukureštu.
“Od spomenika stižu povici ‘Slobo, fašisto’ i ‘Olea, olea, Sekuritatea’. Jedan čovek govori milicioneru koji se nalazi na uglu Makedonske i Kolarčeve: ‘Deco, ovo je vaš narod’.” (Borba, 10. 3. 1991. godine)
Tenzija je bilo i na prilazima Trgu Republike.
“Dok je na Trgu Republike već trajao sukob milicije i demonstranata, na raskrsnici Vašingtonove i Ulice 29. novembra grupa od dvestotinjak pristalica SPO-a stajala je (nešto posle 11.30 časova) okružena policijskim kordonom, koji im nije dozvoljavao da se upute prema Trgu. Među demonstrantima se nalazio i predsednik stranke Vuk Drašković, nastojeći da smiri napetu situaciju.
- Stvari kreću tokom koji mi ne želimo. Apelujem na miliciju da me pusti da idem da smirim narod. Može da potekne krv. Ja vas molim: niko ne sme dirati miliciju. Nije nam ona cilj, nego televizija.
Petnasetak minuta kasnije kordon je ipak, probijen. Demonstranti su se, bez ozbiljnijeg suprotstavljanja milicije (što je verovatno bio jedni takav slučaj u toku dana), uputili ka Trgu Republike da se pridruži ostalima.”(Borba, 8. 3. 1991. godine)
Lider SPO se uskoro okupljenima obratio sa balkona Narodnog pozorišta.
“Ne znam ni jednu vlast koja je četvoricu novinara branila svom vojnom silom. Mi ne demonstriramo protiv vlasti, protiv izbornih rezultata i vojske, već tražimo ostavke četvorice novinara i objavljivanje demantija da članovi SPO-a nisu ustaše. Nijednom milicioneru, obećavam, neće faliti dlaka sa glave, ali opelujem da i oni poštuju ovaj narod ovde, jer su to njihova deca i rođaci. Čekamo nerazumnu vlast – ona je danas na potezu.” (predsednik SPO Vuk Drašković, Borba , 8. 3. 1991. godine)
Beograd – ratište (2. deo)
Činilo se da to martovsko prepodne nema kraja. Događaji su se ređali kao na traci. Suzavci, pendreci, motke, betonske kocke… Pokliči, jauci, psovke i komande. Čekao se govor lidera.
Pre odlaska opozicionih prvaka na balkon Narodnog pozorišta, Trg je već dva sata bio poprište sukoba.
“Trg Republike pretvorio se u haos tačno u pola dvanaest. Demonstranti, dotle stacionirani kod ‘Ruskog cara’ probili su kordon policije i krenuli ka spomeniku knezu Mihailu. Sve je bilo strašno brzo. Povikali su ‘Ustaše, ustaše’. I krenuli. Milicija je odgovorila vodom iz kamiona sa šmrkovima i suzavcem.” (Borba, 10. 3. 1991. godine)
Policija je bila naoštrena za obračun.
“Kod Crkve Svetog Marka nailazimo na trojicu milicionera. ‘To su nabeđeni četnici i ustaše’, kažu za demonstrante. ‘Pašće krv ovde, razbićemo ih’… Pričaju da je ‘glava u torbi’ i pokazuju gomilu cigli i kamenja po Takovskoj. Zatim jedan udara pendrekom čoveka koji tu prolazi. ‘Daj ga ovamo’, viču ostali. Slično prolazi i momak koji ide ka Tašmajdanskom parku. Valjda je nešto rekao. Prisustvujemo nešto kasnije i jednom hapšenju. Čoveka uvode u transporter. Prepoznajemo – momak koji peva, uglavnom one ‘četničke’, po Knez Mihailovoj.” (Borba, 10. 3. 1991. godine)
Neredi su poprimali sve ozbiljnije razmere.
“I onda ponovo juriš demonstranata. Milicija beži, beži i kamion sa šmrkom. Po Trgu lete kante za đubre, pajseri, delovi zemlje, kamenje. Jedan demonstrant saobraćajnim znakom udara kamion sa šmrkom.” (Borba, 10. 3. 1991. godine)
Drašković je uspeo da se probije do spomenika knezu Mihailu.
” ‘Srbija, Srbija’, ‘Ustala je Srbija’ – viče gotovo celi Trg. Vuk Drašković je već na spomeniku knezu Mihailu. Traži se ozvučenje. Sa pozorišta dozivaju Draškovića i ostale opozicionare. Sa pozorišne terase vođa SPO-a preko megofona viče: ‘Pravo na pozorište’.”(Borba, 10. 3. 1991. godine)
Stiže i ozvučenje. Lider SPO-a grmeo je sa balkona.
“Srbijo, neka da Bog da danas svane sloboda i u našoj otadžbini. Neću da vam pričam šta se sve od jutros zbilo, svi smo se probijali kroz obruče, pokazali smo da nema obruča koji danas nećemo slomiti. Čestitam vam junaci. Rekao sam pre mesec dana da ćemo uzeti TV Bastilju, da ćemo pokazati srpsko srce i srpsku izdržljivost. Nažalost, drugog nam puta nema. Junaci, podsećam vas na reči našeg svesrpskog patrijarha naše svesrpske pameti, vladike Njegoša: ‘Svak je rođen za po jednom mreti’. Do pola četiri imaju vremena da objave demanti i ostavke i u tom slučaju ćemo se vratiti ovde na svesrpski sabor nacionalne sloge. Zbog brutalnog juriša policije na goloruki narod zahtevamo i da ministar unutrašnjih poslova na prvoj sednici Skupštine podnese ostavku. Predsednik Republike ima pred sobom dva tasa – na jednom je sloboda, čast Srbije, mir, na drugom petorica poslušnika. U pitanju su i naši životi i životi mnogih milicionara. Neka predsednik odluči šta će. Ja sam rešio, vodiću vas na televiziju rešen da poginem.” (Borba, 10. 3. 1991. godine)
Akademik Borislav Mihailović Mihiz sa balkona pozorišta poručio je okupljenima:
“Slobodni i hrabri građani Beograda čija vlast sprečava da budete slobodni, u lično ime – nisam član nijedne stranke – pridružujem se vašem protestu protiv antidemokratske zabrane ovog zbora na Trgu koji se dugo otimao da se zove imenom neslobodne republike. Uskoro će biti Trg slobode. Mlada Srbija je na početku ovog veka dostigla sve prve demokratske zemlje sveta. Kod nas je iznikla nakarada poslušničke i neslobodne štampe. Nakazno drvo još rađa svoje nakazne plodove, još se nije osušilo. Lomićemo to drvo, lomiti i na kraju polomiti.” (Borislav Mihailović Mihiz, Borba, 10. 3. 1991. godine)
Iz pozorišta na “front”
A onda je krenuo konačni obračun demonstranata i milicije.
“U trenutku kada je Milan Paroški uzviknuo: nadam se da će rukovodstvo koje je došlo na vlast sa ‘niko ne sme da vas bije’ prihvatiti argument 200.000 ljudi, iznenenada je usred mase bačen suzavac. Poput stampeda demonstranti su bežali na sve strane, ka Knez Mihailovoj i okolnim ulicama, kroz Vasinu. Mnogi su padali i ustajali, najrazjareniji momci čupali su saobraćajne znakove, lupali su motkama trolejebus ispred Narodnog muzeja. Ženama i starijima koji nisu mogli da trče, nije preostalo ništa drugo osim da se sklone u ulaze okolnih zgrada. Gnev demonstranata posebno su izazvali prodavci u radnjama koji su zaključali radnje, ne dozvoljavajući građanima da se sklone unutra.
Zavijale su sirene bolničkih kola, sa balkona Narodnog pozorišta čulo se ‘Juriš’, ‘Oduzimajte vozila’, ‘Milicijo, pomozi narodu’. Čuo se i poziv armiji da ‘izađe u odbranu naroda’. Čuo se i poziv ‘srpskoj vojsci i srpskim oficirima da pomognu narodu’.
Vuk Drašković je tražio da se podižu barikade (‘nema odstupanja, već je potekla krv’). Hteli su rat – imaju ga!” (Borba, 10. 3. 1991. godine)
Drašković je poručio da se policija ne napada po svaku cenu.
“Ne napadajte prvi, ali ako krenu na vas branite svoje dostojanstvo. Ne napadajte policiju. Apelujem još jednom na razum šefa srpske države. Josip Broz nije radio ovo što radi njegov naslednik. Idemo pred Predsedništvo i Skupštinu, tražimo vanredno zasedanje parlamenta.” (Borba, 10. 3. 1991. godine)
Za sve vreme sukoba veliki broj policajaca čuvao je “TV Bastilju”, glavnu metu protesta.
“Grupu demonstranata pred zgradom televizije, dočekao je dvostruki kordon specijalaca, koji ih je suzavcem vratio nazad. Dvojica fotoreportera dobili su batine, a pred kioskom preko puta savezne Skupštine koji je takođe obezbeđivala milicija stajao je čovek sav obliven krvlju (rekao je da je dobio batine u Kosovskoj). I drugi prilaz televiziji od crkve Svetog Marka, bio je blokiran. Tu se oko 14. 30 zbio sukob policije i demonstranata. Na uglu, kod poslovnice JAT-a, ležao je prevrnut policijski automobil, a pojedini demonstranti iskaljivali su svoj bes na njemu.”(Borba, 10. 3. 1991. godine)
A kako su se zaposleni u toj zgradi osećali u tim trenucima?
“U Televiziji Beograd, koja je ‘na meti’ demonstranata danas je bila, kako su nas obavestili dežurni urednici, ‘normalna radna atmosfera’. Do kasno popodne program je tekao po ranije utvrđenoj šemi. S tim da su svakog časa, kako je napetost rasla i događaji dobijali dramatične tonove, emitovane vesti.” (Borba, 10. 3. 1991. godine)
Osvajanje Skupštine

Demonstranti su sa Trga krenuli ka Skupštini Srbije.
“Iza mase koja je krenula ka Skupštini Srbije ostala je slika ratišta posle boja. Izlomljeni izlozi, razbijena stakla na kioscima (mahom ‘Politikinim’) ostaci slomljenih flaša, drvene letve… Grupa mlađih demonstranata osvojila je specijalno vatrogasno vozilo, (zapravo vozač je sam izašao), na krovu su istakli staru srpsku zastavu. Kamion je krčio put od Terazija do Slavije. I oni koji su bili na začelju postavljali su za sobom prepreke na ulici od betonskih žardinjera, a propuštana su jedino bolnička kola. Mnogi demonstranti nosili su u rukama drvene, ali i policijske palice, stubove od sabraćajnih znakova, velike komade kaldrme, ali sve do zgrade Predsedništva Republike nije bilo incidenata.”(Borba, 10. 3. 1991. godine)
Opozicionari su želeli i da na simboličan način pokažu da je Skupština u njhovim rukama.
“Demonstranti su na jarbole ispred Skupštine Republike Srbije obesili dve srpske zastave sa četiri slova S i jednu zastavu SPO. Posle sat-dva na jarbolu su ostale samo srpske zastave.” (Borba, 10. 3. 1991. godine)
Lider SPO se ponovo obartio demonstrantima, ovog puta sa prozora Skupštine.
“Oko 16 časova na prozoru Skupštine pojavio se Vuk Drašković saopštavajući da je oko 10 ‘Narodna skupština prihvatila osam zahteva opozicije, a generalni sekretar Skupštine Vladeta Popović je potpisao’. Za ostale zahteve, rekao je Drašković, nije nadležna Skupština već TV Beograd. Najgrlatiji su vikali ‘Sve, sve’, tražeći da odmah budu ispunjeni svi postavljeni zahtevi, na šta je vođa SPO saopštio da se očekuje predsednik Vlade iz Novog Sada (‘kasni, put mu je zakrčen’). Imam izveštaj da se narod pobunio i u Kragujevcu i u drugim mestima, ali vas preklinjem ne lomite ništa, ne napadajte miliciju. Svaki auto i izlog je naš, srpski. Naređujem gardistima SPO da prošetaju i onemoguće pucanje izloga. Iako pretučeni, održimo im svetosavski čas. Ali ako krenu na vas – brani se narode srpski.” (Borba, 10. 3. 1991. godine)
Drašković je najavio formiranje vlade nacionalnog spasa.
“Ukoliko svi naši zahtevi ne budu prihvaćeni mi ćemo večeras formirati novu vladu nacionalnog spasa, izjavio je Vuk Drašković oko 17.45. Okupljenim demonstrantima Drašković je rekao da predsednik vlade i predstavnici vlasti, koji ne smeju da izađu pred narod, zaslužuju da budu večeras smenjeni. Tada su se začuli uzvici: ‘Ostavke, ostavke’ i ‘nema više čekanja’. Drašković je rekao ‘da je većina gradova u Srbiji pobunjena’ i da će ‘Srbija večeras osvojiti slobodu’.” (Borba, 10. 3. 1991. godine)
 Tenkovi najavili nemirnu noć (3. deo)
Dan je prelazio u noć, ali smirenje je još bilo daleko. Vuk Drašković je sa prozora Parlamenta zahtevao vladu nacionalnog spasa, a odgovor vlasti stigao mu je vrlo brzo – obučen u policijske uniforme.
U toku dana odjeknula je kao bomba informacija – ima poginulih na ulicama Beograda.
“Negde oko 15.00 časova Milinović Borivoje (1973.) nalazio se u Ulici kneza Miloša, preko puta prodavnice ‘Borovo’ u većoj grupi demonstranata koji su, kako se kaže u saopštenju, bacali kamenje i pucali na pripadnike policije. Sa njim je u društvu bio izvesni Maksimović Darko (1973.) štićenik Doma ‘Drinka Pavlović’, Koste Glavinića broj 14, Beograd koji je ovakvu izvjavu dao u Urgentnom centru. U intervenciji milicije koja je nastupila Milinović je zadobio teške povrede opasne po život. Prebačen je u Urgentni centar gde je na reanimaciji u 16.00 časova preminuo.” (Borba, 10. 3. 1991. godine)
Nastradao je i pripadanik MUP-a. Tragediju su režimski mediji koristili za još jedan obračun sa opozicijom.
“Telo milicionara Nedeljka Kosovića bačeno je sa platoa ispred ‘Beograđanke’ na pločnik ka ulazu u JIK Banku u Masarikovoj ulici. Ubicama nije bila dovoljna gvozdena šipka, već su Kosovića dotukli kamenim kockama. Tragični finale se i mogao očekivati posle poziva Vuka Draškovića sa balkona Narodnog pozorišta da se uzme oružje i počne krvavi obračun sa organima reda.” (Politika, 10. 3. 1991. godine)
Heroji ulice
Već su svi govorili o podvigu jedne tada anonimne žene. Dragana Milojević Srdić na fotografiji Predraga Mitića sa Trga Republike odavno je simbol tog dana.
“Na samom početku sukoba milicije sa demonstrantima na Trgu Republike odigrao se pravi mali dvoboj između crnokose devojke u zelenom mantilu i cisterne beogradske policije, u kome je devojka izašla kao pobednik, jer je svojim postupkom naterala pripadanike SUP-a da se povuku… Dok su fotoreporteri nastojali da ovekoveče neravnopravnu borbu devojke i vodenog topa jedan od demonstranata se popeo na cisternu i cev vodenog topa okrenuo uvis. Cisterna se na kraju ‘predala’.” (Borba, 10. 3. 1991. godine)
Policija nije imala milosti ni prema kome, pa ni prema novinarima.
“Od udarca pendrekom s leđa onesvestio sam se, a nakon toga prebačen sam u Klinički centar. Tamo mi je zašivena rana na glavi, a snimak je pokazao da, srećom, nisam ‘zaradio’ potres mozga, rekao je Vladan Alimpijević, reporter Studija ‘B’.” (Borba, 10. 3. 1991. godine)
Razbijeni izlozi na sve strane bili su mamac za one kojima razlozi za demonstracije nisu bili prioritet.
” ‘Sve je to naše’, ‘Ako si Srbin, ne pljačkaj narodnu imovinu’, ‘Ne kradimo sami sebe’. Sa ovakvim parolama i uzvicima pripadanici stranaka koji su organizovale miting dočekivali su one kojima su prilike poput jučerašnje dobordošle da popune svoj džep i novčanik.” (Borba, 10. 3. 1991. godine)
Režim je jedva dočekao da demonstracije okarakteriše kao rušilačke.
I Vlada Srbije je izdala saopštenje.
“Vlada Republike Srbije, na sednici od 9. marta 1991. godine (predsedavao je dr Dragutin Zelenović) razmatrala je aktuelnu bezbednosnu situaciju u Republici, koja je nastala organizovanjem demonstracija od strane SPO i nekih opozicionih stranaka… Najavljene kao mirne, demonstracije opozicionih stranaka pretvorile su se u rušilaštvo, vandalizam i nasilje, u toku kojih su poginuli jedan milicioner i jedan građanin, a ranjeno je i više ljudi… Sve se to organizuje u vreme kada se najveći deo milicije Srbije nalazi na Kosovu, da bi zaštitila bezbednost Srba i Crnogoraca i kada su u određenim delovima zemlje ugroženi bezbednost i život srpskog naroda koji tamo živi… Vlada Republike Srbije veoma žali što su opozicione stranke zloupotrebile čin uvođenja parlamentarne demokratije za nasilje, rušenje i za prolivanje krvi, i to u najsudbonosnijim trenucima za srpski narod u celini. Posebna je odgovornost organizatora rušilačkog mitinga u trenutku kada je Srbiji iznad svega potrebno jedinstvo svih građana, rad, red i mir i dalji razvoj demokratskih odnosa. Istovremenost ovih događaja i njihovih planiranih posledica sa nekim drugim događajima u okruženju, usmerenih na razbijanje Srbije i srpskog naroda, nedvosmisleno govori o pozadini onog što se događalo, kao i o ciljevima prividno mirnih demonstracija.” (Borba, 10. 3. 1991. godine)
Oko 18 časova predsednik Demokratske stranke Dragoljub Mićunović obratio se preko radija B92.
“Mi smo se nadali mirnim demonstracijima, kako su bile i planirane. Stvari su, međutim, tokom dana uzele drugi tok. Sad se bojim da sve nije gotovo. Mi smo zato pozvali naše članstvo da se povuče kućama kako bi se ovo nasilje prekinulo i sprečile nove žrtve. Na pitanje novinara kakav dalji tok događaja sluti, rekao je da je sad to teško predvideti. Mislim da bi bilo najpametnije da se ovaj ostatak mase pozove na smirenje da se ne bi nastavilo ovo nasilje nada njim, a i što je najvažnije da ne bi pale nove žrtve.” (Borba, 10. 3. 1991. godine)
Režim uzvraća udarac
Kontramitingaši su imali svoju verziju događaja.
“Zdrave snage brane demokratiju, rekla je Bratislava Morina, čelnica Pokreta žena za očuvanje Jugoslavije. Ovo što demonstrira puno je ustaša i Šiptara. Na primedbu da su tučena samo srpska deca, dobijamo odgovor da su to deca koja se nisu pridržavala zabrane, a što se poštovanja zabrane od strane Pokreta tiče, ‘one su morale da budu tamo gde i Vuk’, a i čelnica Pokreta, kako kaže, za malo je izbegla batine. Gospođa Morina vidi strah i u sagovorniku iz ‘Borbe’ koju ‘plaća Ante Marković’, a koja takođe, po njenom mnjenju, pripomaže rušenju legitimne srpske vlasti, a i u tom kontekstu tvrdi da u svemu tome Mitević uopšte nije bitan, ali da neće biti srušen.” (Borba, 10. 3. 1991. godine)

U predvečerje, uhapšen je lider SPO.

SPO je uputio saopštenje.

“I pored mirnog početka demonstracija ‘Za slobodu informisanja’ finale večerašnjih nereda koje su izričito izazvali milicionari pod komandom vlasti postalo je tragično. Večeras je uhapšen predsednik Srpskog pokreta obnove gospodin Vuk Drašković. SPO sa indignacijom odbija informacije zvanične štampe I televizije po kojoj su krivi za nerede demonstranti. Postoje neoborivi dokazi (filmske trake) koje dokazuju da su razbijanje izloga i početak nereda izazvali vodeni topovi milicije, kao i borna kola… Cvet srpske mladosti gažen je po Beogradu. Ovog časa na ulicama Beograda nalaze se tenkovi. Očigledno je da je vladajuća stranka odlučila da razbije SPO. Stoga je i izrežirala najpre razbijanje izloga, a zatim ga pripisala demonstrantima.” (Borba, 10. 3. 1991. godine)
 
U vreme Dnevnika 2 na ulicama Beograda su se, prvi put posle 1944. godine, pojavili tenkovi spremni da intervenišu.
“Petnaestak minuta pre dvedeset sati kroz centar grada od strane Slavije prema Trgu Republike u kraćim intervalima prošlo je desetak tenkova i otprilike toliko bornih kola. U to vreme, u Ulici maršala Tita, bili su samo milicioneri, po neki novinar i pokoji slučajni prolaznik. Neki milicioneri su nam rekli da je od 19 do 19.30 na nekoliko mesta u blizini hotela “Moskva” bilo i pucnjave.” (Borba, 10. 3. 1991. godine)

Tadić: Prioritet ekonomija, obrazovanje i zdravstvo

BEOGRAD, (Beta) - Predsednik Nove demokratske stranke (NDS) Boris Tadić izjavio je da bi za njegovu partiju na izborima 16. marta dobar rezultat bio onaj koji bi omogućio toj stranci da utiče na promenu ustavnog poretka, nove investicije i radna mesta.

Prioriteti za NDS, ako udje u vladu, biće i reforma zdravstva i obrazovnog sistema, rekao je bivši predsednik Srbije i Demokratske stranke (DS) u intervjuu agenciji Beta.

"Ako udjemo u vladu, prioriteti će biti razvojni resursi društva -obrazovanje, nauka, zdravstvo, kultura, ekonomija i razvoj infrastrukture. Ne znači da ću ja biti ministar, ali ću ljudima koji će ispred NDS, nadam se, biti u vladi pomoći da završe posao", rekao je Tadić.

Upitan da li će birači nagraditi ili kazniti njegov izlazak iz Demokratske stranke, on je rekao da to nije odlučujuće za uspeh na izborima, već plan razvoja zemlje koji gradjanima predlaže.

"Danas ćemo na izborima, ako se oduči pogrešno, svi platiti ceh - svaki gradjanin u našoj zemlji nedostatkom poslova, jer je trend koji sada imamo jako loš i može da ugrozi stabilnost društva u naredne četiri godine. O tome se radi na ovim izborima i gradjani će se prema tome opredeljivati, a ne prema činjenici da li sam izašao ili ne iz DS-a", rekao je Tadić.

On je istakao ulogu opozicije u naredne četiri godine za razvoj zemlje i naveo da će zemlja ekonomski propasti ukoliko se u Srbiji posle izbora ne uspostavi nova kultura političkih odnosa, uz svest o zajedničkom cilju.

"Bez jake opozicije ne možemo da imamo razvoj. Mi u prethodne dve godine nemamo nikakvu opoziciju i zato je vlast tako jaka. Zbog toga se i vraćam, da bi osporio snagu vlasti i istovremeno pojačao snagu političkog mišljenja sa opozicione strane", dodao je Tadić.

Prema njegovim rečima, gradjani moraju da budu svesni da će živeti onako kako budu odlučili 16. marta.

"Moramo da menjamo politički sistem, izvršimo reforme u domenu zdravstva, obrazovanja, i na taj način ćemo imati više šanse da dovedemo investitore", istakao je Tadić.

On je ocenio da aktuelna vlada to ne može da uradi, jer, izmedju ostalog, nema ljudski potencijal, dok je pretodna vlada u vreme ekonomske krize i dosta lošijih uslova uspela da dovede Fijat, Boš, Simens i druge kompanije.

"Okolnosti u kojima smo 2012. godine doveli 2,2 milijarde evra investicija, a ne mnogo manje i prethodnih godina kad smo bili u vladi, bile su desetinama puta gore nego što su danas. U novim okolnostima mogli bi mnogo više da postignemo", naveo je Tadić.

On je ocbacio kao besmislene ocene nekih analitičara da je predsednik Srpske napredne stranke (SNS) Aleksandar Vucičh unapredio njegov sistem vladavine van institucija.

"Nisam mogao da izbegnem tumačenja koja prate svakog političara u Srbiji da uzima više vlasti nego što mu je u nadležnosti", dodao je Tadić.

Upitan šta misli o izmeštanju urne s pepelom aemričkog naučnika srpskog porekla Nikole Tesle iz njegovog muzeja u Beograd, Tadić je rekao da je to pitanje kulture i odnosa prema nacionalnim vrednostima, a ne pitanje izbora.

"Mnogo važnije od toga gde će biti urna Nikole Tesle jeste pitanje kako ćemo njegova dela promovisati. Malo činimo na afirmaciji naše kulture, nikad nije dovoljno učinjeno u tom domenu", istakao je Tadić.

Позиције синдиката пред изборе 16. марта

Синдикати немају јединствен став о наступу на предстојећим парламентарним изборима. Неки синдикати иду на листе партија, неки тргују а неки не желе на тај начин да се баве политиком. Овај пут постоје нагађања да би неко од синдикалних лидера могао да постане министар.
 
О радничким правима у Србији брине више од 23.000 синдиката. Свега три човека могу организовати синдикат, и воде се као посебно правно лице. То прави хаос и синдикални базар у којем профитирају мали играчи, поручују једина два репрезенативна синдиката. Зато нема ни јединиствених захтева ни става о томе како би синдикати требало да се понашају пред наступајуће парламентарне изборе.
Припремила Јелена Обућина
Уочи 16. марта синдикати делују на три начина. Део синдиката иде на листе партија, део се ограђује од такве политике, део тргује.
Једина два репрезентативна синдиката на нивоу државе неће ни са једном политичком странком пред бираче.
"Ово је једина паметна стратегија у ситуацији у којој немате поузданог политичког партнера који се доказао да се онога што обећава у изборној кампањи држи кад дође на власт", објашњава Зоран Стоиљковић из Синдиката "Независност".
"Ако би се определили само за једну опцију то би иазазвало незадовољство међу самим чланством", каже Љубисав Орбовић из Самосталног синдиката Србије.
Људи на листи Расима Љајића за које се тврди да су из тог синдиката су били чланови и функционери у СССС, а двоје њих је у пензији док један није.
За разлику од великих, мањи синдикати хоће на партијске листе. АСНС је у претходном сазиву имала једно посланичко место. Ранка Савић верује да га је искористила најбоље и зато ће опет на листу ЛДП-а.
"Ја сам успела да их упознам са синдикатом и да посланици сада на сидикат и раднике гледају другим очима", каже Ранка Савић.
Синдикат Слога прешао је од прошлих до ових избора пут од савеза са социјалистима до савеза са демократама. Уочи избора 2012. године са СПС-ом су потписали социјалну повељу.
"Тада смо, да кажем дали подршку бланко, без учешћа на листи. Овај пут смо одлучили да учествујемо у кампањи и да имамо представнике и зато смо се овај пут одлучили за ДС која је са те стране понудила два посланичка мандата које нико други није понудио", каже Жељко Веселиновић из Уједињених синдиката Слога Србије.
Истиче да је реч о левичарском синдикату који не може да иде са партијама неолибералне концепције, напредњачким и народњачким, јер су то десније партије.
После Драгана Миловановића ниједан синдикални вођа није досегао до места министра. Његов рад, додуше оспорили су прво сами синдикати. Годинама касније, у сред кампање, шушка се да би у идућој влади опет синдикалац могао у извршну власт.
Ранка Савић каже да је поборник таквог решења. Љубисав Орбовић истиче да не размишља о тој теми, и тврди да није ни са ким разговарао о томе. Зоран Стоиљковић ипак каже да синдикатима није место у извршној власти.
Рецепт за бољи положај радника у највећим синдикатима виде у јединственом наступу, преговорима са владом, али и сталној контроли обећаног и учињеног. У супротном кажу, нема бољитка за раднике без обзира на број синдиката. За такав наступ за ове изборе је касно.

Симић: Русија кључна за решење украјинске кризе

Што се дуже тражи решење за ситуацију у Украјини, поделе у тој земљи, као и међу светским силама о "украјинском" питању су све веће, каже професор ФПН-а Предраг Симић. Кључ решења у оваквим ситуацијама увек је код оне силе која има војнике на терену а то је увом случају Русија, објањава Симић.
Кључ решења за ситуацију у Украјини у овом тренутку је у рукама Русије јер једино та светска сила има војнике на терену, рекао је гостујући у Дневнику РТС-а професор Факултета политичких наука Предраг Симић.
Predrag-Simic.jpg
Иако ситуација у Украјини све више подсећа на оно што се десило у БиХ, професор Симић не верује да је намера Русије да отцепи Крим већ да ће инсистирати на значајној аутономији за ту област.
Професор Симић каже да ће се главне ствари одвијати у самом Кијеву а не на релацији великих сила јер власт у Украјини мора да се избори са притисцима које на њу врши екстремна десница која је учествовала у протестима на Мајдану како би могла да уравнотежи односе са Русијом.
И у самој ЕУ је дошло до значајног размимоилажења када је реч о Украјини. Поједине чланице су тражиле увођење оштрих економских санкција Русији док то није у интересу земаља попут Немачке па чак и Велике Британије.
Немачка има значајну привредну сарадњу са Русијом а Руски милионери улажу значајна средства у некретнине и сличне инвестиције у великој Британији, тако да те земље не желе да кваре односе са Русијом. У игри интереса великих сила, њихових политика и привреда, једини губитник је сама Украјина.
Коментаришући недавну изјаву чешког председника Земана да би криза била мања и могла лакше да се превазиђе да није било косовског преседана, професор Симић каже да Косово јесте преседан чије су се последице већ осетиле на Кавказу, сада и у Украјини.
Каже да би у будућности тај случај могао да се освети управо земљама запада које су најгласније подржале самопрокламовану независност Косова.
Говорећи о почетку процеса у Хагу, између Србије и Хрватске професор Симић каже да није било изненађења кда је реч о аргументацији коју је изнела хрватска страна.
Сматра да су се и Србија и Хрватска нашле у пат позицији јер Хрватска није могла да повуче тужбу коју је поднела против Србије због притиска домаће јавности а Србија не може да повуче тужбу уколико то не учини Хрватска.
Симић каже да је јако важно да започети процес у Хагу не нанесе штету међудржавним осносима Србије и Хрватске.