|
Srbija je evropski rekorder po dužini naplate u unutrašnjem prometu između privrednika. Svako šesto preduzeće je tokom prošle godine bilo u blokadi ili je i dalje pod blokadom
GOTOVO godinu dana primenjuje se Zakon o ograničavanju rokova plaćanja u Srbiji, ali to ne znači da su neslavni rokovi od 120, pa i 200 dana, koliko je nekim sektorima privrede potrebno da izmire svoje obaveze, konačno ostali iza nas. Ovaj zakon, usvojen u martu prošle godine, nalaže da za robu i usluge država i javna preduzeća moraju da plate u roku do 45, a privatne firme za 60 dana.
Namera države je bila da ovim propisom prekine lanac neplaćanja, koji godinama „davi“ domaću privredu.
- Naša analiza pokazuje da je u drugoj polovini 2013. godine prosečan rok naplate potraživanja u Srbiji bio 126 dana, što je skromno umanjenje u odnosu na 2012. godinu kada je prosečan rok bio 131 dan - kaže za „Vojvođanski vesnik" Dragoljub Rajić, predsednik Unije poslodavaca Srbije. - Još uvek spadamo u evropske rekordere, uz BiH, po dužini naplate u unutrašnjem prometu, između privrednika u Srbiji između sebe i na relaciji privatni sektor - javni sektor.
Kriza nelikvidnosti u privredi još traje, jer je prema podacima Unije poslodavaca gotovo svako šesto preduzeće u blokadi ili je tokom 2013. bilo privremeno u blokadi.
- Istovremeno sa padom prometa u trgovini, koji je u 2013. opao za dodatnih 5,5 odsto u odnosu na 2012. godinu, sve je teže naplatiti potraživanja u pojedinim privrednim granama - ističe Rajić. - Rekorder u kašnjenju naplate potraživanja u 2013. je građevinska industrija, gde je naplata za izvršene građevinske radove u proseku trajala 192 dana, dakle duže od šest meseci, a na plaćanje za kupovinu građevinskog materijala se u proseku čekalo 164 dana.
Privrednici godinama traže da se ograniče rokovi plaćanja i da se prekine lanac nelikvidnosti u privredi, s pravom optužujući državu da je njen generator.
- Zakon koji reguliše rokove plaćanja donet je u najboljoj nameri, međutim, nelikvidnost privrede toliko je duboka da onemogućava primenu tog zakona do kraja - kaže Nebojša Ilinčić, direktor rudarskog preduzeća „Jugo Kaolin“, koje posluje u okviru „Kopova Ub“.
MINISTARSTVO: ZAKON SE POŠTUJE
Zakon o rokovima izmirenja obaveza u novčanim transakcijama se generalno poštuje, a za one koji ne poštuju rokove primenjuje se zakon - kažu za „Vojvođanski vesnik“ u Ministarstvu finansija. - Ovim zakonom uređuju se rokovi izmirenja novčanih obaveza u komercijalnim transakcijama između javnog sektora i preduzeća radi povećanja likvidnosti privrede. Time će se izbeći dosadašnja česta situacija gde preduzeća manje ekonomske snage kreditiraju ekonomski jača preduzeća i time sami zapadaju u nelikvidnost. Ministarstvo finansija nije vodilo evidenciju o kašnjenjima pre donošenja Zakona, jer nije postojala pravna osnova za to.
Нема коментара:
Постави коментар