уторак, 11. март 2014.

PREDSEDNIK HDZ-A: Kriv je Sanader, a ne stranka

- Moram reći da je ova presuda zaista presedan - ne samo u Hrvatskoj, već i u evropskoj praksi. HDZ je potpuno uveren da nismo krivi i žalićemo se. Sanader i ostali zbog materijalne, i štete našoj reputaciji, trebalo bi da vrate 50 miliona kuna - rekao je presednik HDZ-a Tomislav Karamarko

Predsednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Tomislav Karamarko nazvao je presedanom u evropskoj praksi danas izrečenu nepravosnažnu presudu protiv te stranke u najvećoj korupcijskoj aferi u hrvatskoj politici, Fimi medija, poručicši da HDZ “nikada neće prihvatiti kolektivnu odgovornost”.
Karamarko je najavio žalbu na presudu Županijskog suda u Zagrebu, kojom je HDZ kao prva politička stranka optužena za korupciju – izvlačenje novca iz državnih institucija i firmi preko marketinške agencije po kojoj je afera i nazvana, kažnjena s pet miliona kuna (650.000 evra) , a oduzima joj se i imovinska korist ostvarena krivičnim delom u iznosu od 24,2 miliona kuna (oko 3.16 miliona evra).
Foto:AP/Tanjug
Foto:AP/Tanjug
- Čitav svoj radni vek sam se borio protiv korupcije i moram reći da je ova presuda zaista presedan – ne samo u Hrvatskoj, već i u evropskoj praksi. HDZ je potpuno uveren da nismo krivi i žalićemo se – poručio je Karamarko neposredno po izricanju presude kojom je bivši premijer i lider te stranke Ivo Sanader nepravosnažno osuđen na devet godina zatvora i oduzima mu se sva stečena imovina.
HDZ na optužbe odgovara da su nezakonitosti počinjene bez znanja regularnih stranačkih tela i da bi Sanader i ostali zbog materijalne i reputacijske štete trebalo da vrate 50 miliona kuna.

TAJANSTVENI BOEING 777

Jutarnji list

 Jesu li dvojica Malezijaca svjedočila padu aviona: 'Vidjeli smo jaku svjetlost...'

  • HOANG DINH NAM
  • Malaysian Police
Alif Fathi Abdul Hadi (29) živi na krajnjem sjeveroistoku Malezije i tvrdi da je u noći na subotu u 1:45 sati po lokalnom vremenu na noćnom nebu vidio 'jaku svjetlost kako velikom brzinom ide prema dolje'.
A to 'dolje' je zapravo Južno kinesko more, nad kojim je u 1:41 iste noći na radaru posljedni put viđena misteriozno nestala letjelica.
S obzirom na Alifov položaj iz kojeg je vidio spomenutu svjetlost, ako je to doista bio Boeing 777 s 239 putnika i članova posade, onda je avion bio barem nekoliko kilometara sjevernije od svoje zacrtane rute, kojom se kretao iz Kuala Lumpura prema Pekingu.
Alif je tek sutradan čuo za nestanak aviona na letu MH370 te je o svemu što je vidio obavijestio lokalnu policiju.
Azid Ibrahim (55), koji živi oko 160 kilometara južnije od Alifa, iznio je slično svjedočanstvo. On je jaku svjetlost, za koju kaže da ga je podsjetila na svjetla koja avioni pale prilikom slijetanja ili polijetanja s aerodroma, na noćnom nebu vidio oko 1:30. Učinilo mu se kao da ovaj avion leti jako nisko.
'Hodao sam prema stražnjem dijelu svoje kuće kada sam ugledao svjetlost i zapitao sam se u kojem se smjeru kreće. Zračni prostor ovdje nalikuje autocesti za avione, oni najčešće idu sličnim putem. No, svjetlost koju sam vidio kretala se sasvim drugim smjerom. Išla je prema moru, prema Bachoku', posvjedočio je Azid. Ranije spomenuti Alif, inače, živi u blizini Bachoka.
Dakle, dvije osobe tvrde da su u negdje oko trenutka kada je Boeing nestao s radarskih zaslona na noćnom nebu vidjele jaku svjetlost kako ide u smjeru sjevera i naglo se spušta prema moru. Nestala je letjelica trebala ići sjeveroistočnim kursom, a istražitelji spominju mogućnost da je prije nestanka promijenila smjer.
-----------------------------------
12:46 - Iako su malezijske vlasti prema prvim izvješćima tvrdile da je let za Peking nestao sat vremena nakon polijetaja iz Kuala Lumpura, neimenovani vojni dužnosnik, kako javlja Reuters, tvrdi da su vojni radari "uhvatili" avion čak sat vremena i 10 minuta nakon trenutka kad je on, prema dosadašnjim podacima, nestao.
Vojni dužnosnik tvrdi da je avion promijenio smjer kod malezijskog istočnoobalnog grada Kota Bharua ujutro u 2 sata i 40 minuta, te krenuo prema tjesnacu Malacca i smanjio visinu na 9000 metara. Iskaz provjerava malezijski Odjel za civilno zrakoplovstvo i spasilačke službe.
Malezijske vlasti provjeravaju psihološke profile posade i putnika, a australski mediji su iskopali jedan vrlo zanimljivi podatak. Naime, kako piše "Herald Sun" iz Melbournea, pilot Boeinga 777 bio je vrlo opušten kad su u pitanju sigurnosne mjere za vrijeme leta. Tako je australski medij objavio fotografiju Fariqa Abdula Hamida kako u kokpitu pozira s turistima na jednom od prijašnjih međunarodnih letova.
Pilot i njegov kolega kopilot u kokpit su pustili dvije ženske osobe, Jonti Roosu i Jaanu Maree, te zajedno s njima pušili cigarete na jednosatnom letu iz Phuketa u Tajlandu do Kuala Lumpura. Roos je sve ispričala za "A Current Affair".

''SNS uradila sve suprotno od obećanog''

Glavne zapadne države na svaki način guraju pristupanje Srbije Evropskoj uniji, a to možda znači i NATO-u. Znam šta znači suprotstavljati se takvoj sili. Kao stranka bili smo zbog takve politike na različite načine satanizovani i doslovno kriminalizovani. Nismo mi želeli takvu ulogu, ali prva nam je dužnost da branimo Srbiju. I pre ove izborne kampanje i u njoj uverio sam se da narod sve više i bolje razume političku neutralnost, jer ima iskustvo da je vojna neutralnost donela Srbiji samo dobro, rekao je lider Demokratske stranke Srbije Vojislav Koštunica u intervjuu za ''Danas''.
Politička neutralnost najbolje rešenje za Srbiju: Vojislav Koštunica
 
Kako komentarišete ocene pojedinih političkih krugova da posle slučaja Ukrajine više nema mesta neutralnosti?
- Naprotiv, kriza u Ukrajini je pokazala da je politička neutralnost razborita, umerena i najbolja politika za Srbiju. Ako je bilo iluzija o EU one su se raspršile u Ukrajini. Ova kriza je pokazala da evropske integracije nisu dobrovoljne, već da EU silom primorava države da potpišu SSP. Ako neka država, poput Ukrajine, odbaci sporazum sa EU, onda se ona destabilizuje i organizuje se nasilno svrgavanje vlasti. Zato Srbija treba dobro da razmisli i da otvori javnu nacionalnu debatu da li treba da budemo članica EU ili je bolje da proglasimo političku neutralnost. Ova godina je najbolji trenutak za takvu raspravu i referendum o članstvu Srbije u EU.
 
Da li je DSS u neku ruku politički odgovorna za sadašnju situaciju, jer je drugom krugu predsedničkih izbora 2012. podržala Tomislava Nikolića?
- Čvrsto sam uveren da je režim DS morao da ode. Podržao sam Nikolića kada je u javnosti gotovo zavladala predstava da je on gubitnik. Nisam imao drugi izbor. SNS je na izborima 2012. govorila da će poništiti briselske sporazume i da nije vezana dogmom da EU nema alternativu. Ali, SNS je uradila sve suprotno i danas je to stranka koja je najveći evrofanatik u zemlji i koja je na najgori mogući način nastavila briselske pregovore. Ma šta bilo, srpski narod to neće zaboraviti.

Šta je Vaš odgovor na kritike da se DSS nije na pravi način angažovala protiv kosovske politike aktuelne vlasti?
- Siguran sam da smo učinili sve što je bilo u našoj moći. Jasno i argumentovano pokazali smo da se briselskim sporazumima ukidaju naše državne institucije na Kosovu. Osporili smo ustavnost tih sporazuma pred Ustavnim sudom. Nebrojeno puta smo bili na Kosovu. Organizovali smo proteste pred Vladom Srbije. I, što je najvažnije, to nije bila jalova borba, borbe radi, nego ima svoje rezultate. Ustavni sud je proglasio neustavnom Uredbu o katastru i otvorio vrata obaranju celog Briselskog sporazuma. I kada smo započeli borbu protiv separatizma vojvođanskog Statuta, svi su odmahivali glavom i govorili da od toga nema ništa, a danas nije ništa ostalo od protivustavnog Statuta.

Potraga za misteriozno nestalim avionom mogla bi da traje godinama?

- Svet je veliko mesto. Ako se desi da se letelica sruši usred okeana, a da to nije blizu neke plovidbene trase, ko zna koliko bi vremena moglo da prođe pre nego što je pronađu - navodi Majkl Smart, profesor vazduhoplovnog inženjeringa na Univerzitetu Kvinslend u Australiji
U vremenu kada se do mnogih informacija dolazi običnim klikom, pomisao da bi jedan putnički avion mogao tek tako da nestane iznad okeana je zapanjujuća, ali nestanak aviona “Malezija erlajnsa” je samo jedan od primera koji nas podsećaju koliko su mora velika i koliko je mučna potraga u “velikom plavetnilu”.
Čitave dve godine su bile potrebne za pronalaženje olupine mlaznjaka “Er Fransa” koji se srušio u Atlantski okean 2009. godine, a ostaci nestalog indonežanskog aviona su 2007. uočeni posle nedelju dana potrage u vodama Indonezije, navodi AP.
- Svet je veliko mesto. Ako se desi da se letelica sruši usred okeana, a da to nije blizu neke plovidbene trase, ko zna koliko bi vremena moglo da prođe pre nego što je pronađu - navodi Majkl Smart, profesor vazduhoplovnog inženjeringa na Univerzitetu Kvinslend u Australiji.
Printskrin: Youtube/Jason Chan
Printskrin: Youtube/Jason Chan
U jeku konfuzije koja je nastala pošto ni posle tri dana nema ni traga od aviona koji je u subotu ujutru nestao sa radara na liniji Kuala Lumpur-Peking, prevozeći 239 putnika i članova posade, zvaničnici angažovani u potrazi navode da je malezijski avion možda napravio zaokret u vidu slova “U”.
Oni čak nagoveštavaju da bi avion mogao biti stotine kilometara dalje od mesta na kojem je poslednji put viđen.
Eksperti za vazduhoplovstvo kažu da će avion biti nađen – na kraju. Od kako su prvi avioni počeli da lete 1958. godine, samo nekolicina njih nije nađena nakon što su nestali.
Foto: AP/Tanjug
Foto: AP/Tanjug
- Apsolutno sam ubeđen da ćemo naći taj avion – kaže kapetan Džon Koks, koji je 25 godina leteo za američku kompaniju “Ju es ervejz”.
Na osnovu onoga što je čuo, Koks veruje da je sve jasnije da je avion nekako skrenuo sa svoje trase.
On smatra da je, nakon što je nestao sa radara, avion sigurno “leteo još neko vreme”, a potom, sve ostalo su nagađanja.
- Da je eksplodirao negde u vazduhu duž svoje uobičajene trase, do sada bismo to znali –  navodi Koks.
Printskrin: Youtube/Jason Chan
Printskrin: Youtube/Jason Chan
I malezijski general-major Datuk Afendi Buang, koji učestvuje u nadziranju potrage za avionom koji je nestao iznad Južnog kineskog mora, upozorava da će potraga potrajati.
- Toliko je primera aviona koji su nestali u moru – to može da potraje danima, ponekad i mesecima, pa čak i godinama”, rekao je on.
Neki eksperti za vazduhoplovstvo već pozivaju vazuhoplovne kompanije da unaprede tehnologiju u pilotskim kabinama kako bi se omogućio stalni prenos podataka – putem satelita – ka kopnu, ali bi takve satelitske veze bile skupe, a korist od toga je predmet rasprava.
Foto: AP/Tanjug
Foto: AP/Tanjug
Među izuzecima čiji ostaci posle nesreće ni do dan danas nisu pronađeni je “boing” 727 peruanske aviokompanije koji se u septembru 1990. srušio u severni Atlantik pošto je ostao bez goriva na putu za Majami, a za nesreću je okrivljen pilot.
Misterioznije je, međutim, iščeznuće još jednog “boinga” 727 u Africi, koji je korišćen za prevoz dizel goriva do rudnika dijamanta, za koji se veruje da se srušio u Atlantik. Jedna od teorija, koja nikada nije dokazana, glasi da je letelica ukradena kako bi vlasnik “pokupio” osiguranje.
Malezijska vojska veruje da je radarom danas ušla u trag nestalom avionu kompanije Malezijan Erlajns iznad Moreuza Malaka, koji je nedaleko odatle poslednji put imao kontakt sa civilnom kontrolom leta, pre nego što mu se pre četiri dana izgubio svaki trag, rekao je izvor iz Vojske.
- Avion je promenilo kurs posle Kota Baru i spustio se na manju visinu. Uspeo je da uđe u Moreuz Malaka – naveo je malezijski vojni zvaničnik. koji je zadužen za informisanje o istrazi, prenela je agencija Rojters.
(Telegraf.rs / Tanjug)

FOTO: Školsko igrališe postalo privremen parking

Zaposleni iz Osnovne škole "Ivan Gundulić" sa Podbare trenutno parkiraju svoja vozila na školskom igralištu. igraliste_u_skoli
Kako nam je pojasnila direktorka Jovanka Gaćeša, u neposrednoj okolini škole trenutno nema prostora za parkiranje zbog radova u susednoj ulici.
Ona za 021 napominje da je ovo samo privremeno rešenje. - Zavod za izgradnju grada nije završio opremanje našeg zvaničnog parking prostora koji se nalazi u Gundulićevoj ulici, dok se Ulica Bele Njive trenutno rekonstruiše. Prosto, smanjila se mogućnost i nema prostora u neposrednoj okolini škole za parkiranje - kaže Gaćeša.
deca_u_skoli
Ona dodaje da su roditelji učenika upoznati sa ovim problemom i tvrdi da je to trenutno jedino rešenje.

Odnos prema manjinama merilo evropskih vrednosti

NOVI SAD - Predsednik Lige socijaldemokrata Vojvodine (LSV) Nenad Čanak izjavio je danas da će se na osnovu odnosa prema manjinskim nacionalnim zajednicama vrednovati ko je iskreno za Evropu, a ko se samo deklarativno zalaže za pristupanje EU. Koalicioni pratner LSV, Demokratska zajednica vojvođanskih Mađara (DZVM) optužila je danas medije na mađarskom jeziku čiji je osnivač Nacionalni savet Mađara da izveštavaju "jednostrano i pristrasno", u korist Saveza vojvođanskih Mađara (SVM).
Čanak je na konferenciji za novinare rekao da manjinske nacionalne zajednice u Vojvodini zapravo predstavljaju "dijasporu EU", s obzirom da su i Slovačka, i Mađarska, i Hrvatska, i Rumunija članice EU.
ruthenpress.info
ruthenpress.info
Predsednik LSV je podsetio da je u Vojvodini šest jezika u službenoj upotrebi i dodao da se upravo prema pitanju poštovanja prava na službenu upotrebu jezika nacionalnih manjina meri i odnos prema evropskim vrednostima.
U Vojvodini su, pored srpskog, u službenoj upotrebi i hrvatski, mađarski, slovački, rumunski i rusinski jezik.
Čanak je ocenio da je srpski jezik "samo napola" u službenoj upotrebi, jer Ustav Srbije propisuje da je ćirilica službeno pismo, a pravopis srpskog jezika, s druge strane, kaže da se srpski jezik ravnopravno piše i ćirilicom i latinicom.
Na konferenciji za novinare predstavili su se i kandidati LSV za poslanike iz redova manjinskih nacionalnih zajednica, koji su kazali da postoje brojni problemi u poštovanju prava nacionalnih manjina na službenu upotrebu jezika i pisma.
Kandidatkinja za poslanicu Olena Papuga je kazala da postoje brojni problemi u nabavci udžbenika na rusinskom jeziku i dodala da takvih problema nije bilo dok je Vojvodina, pre nego što joj je Miloševićev režim ukinuo autonomiju, imala svoj Zavod za izdavanje udžbenika.
Ona je ocenila da su nacionalne manjine diskriminisane i zbog mreže sudova, kao i zbog uskraćivanja prava na službenu upotrebu jezika i pisma u sudskim procesima.
Kandidat za poslanika Jan Litavski rekao je da Slovaci imaju veliki problem u ostvarivanju svojih prava, nakon što je Ustavni sud Srbije "pod političkim pritiskom" ukinuo važne nadležnosti manjinskih nacionalnih saveta, čime je prekršio međunarodni standard da se dostignuta prava nacionalnih manjina ne mogu umanjivati.
Kandidatkinja za poslanicu Jasmina Đaković kazala je da Hrvati u Vojvodini nikada neće zaboraviti devedesete godine prošlog veka, kada je LSV bila jedina stranka koja je ne samo osudila njihov progon iz Vojvodine, već su aktivisti te stranke doslovno stajali pred kućama komšija i štitili ih od proterivanja.
Kandidat za poslanika Karolj Čizik rekao je da na listi na kojoj nastupa LSV ima mnogo kandidata nacionalnih zajednica, ne samo Mađara, već i Slovaka, Rusina, Rumuna, Hrvata, Bunjevaca.
DZVM: SVM medije na mađarskom pretvorio u partijska glasila
Demokratska zajednica vojvođanskih Mađara (DZVM) optužila je danas medije na mađarskom jeziku čiji je osnivač Nacionalni savet Mađara da izveštavaju "jednostrano i pristrasno", u korist Saveza vojvođanskih Mađara (SVM).
DZVM je u saopštenju ocenio da je SVM preko Nacionalnog saveta Mađara "u potpunosti preuzeo kontrolu" nad uređivačkom politikom medija poput dnevnog lista Mađar so (Magyar Szo), nedeljnika Het nap i RTV Panon (Pannon), i pretvorio ih u "partijska glasila".
"Na taj način su ozbiljno narušili slobodu medija na mađarskom jeziku, njihovu verodostojnost i nepristrasnost i dali svoj doprinos srozavanju i daljem uništavanju ovih medija", navodi se u saopštenju.
Dodaje se da zadatak Nacionalnog saveta Mađara nije da cenzuriše medije i vrši politički uticaj nad njima, već da radi na opstanku i razvoju identiteta Mađara u Vojvodini, bez obzira na njihovu partijsku pripadnost.
DZVM je poručio da je zakon jednak za sve, kako za većinske tako i za manjinske medije, i omogućuje jednaku medijsku zastupljenost svim političkim subjektima koji učestvuju u izbornom procesu.
"Svima, pa i vojvođanskim Mađarima, pripada to pravo da imaju objektivno i nepristrasno medijsko izveštavanje i slobodne izbore bez pritisaka", piše u saopštenju.

Аналитичари: Грађани гласањем могу да покажу своју малу моћ

Иако је изборна кампања била кратка, успела је да "засити" грађане, али, и поред тога, изузетно је важно да изађу на биралишта и одлуче у своје име, сматрају политички аналитичари од којих поједини очекују и натполовичну излазност.
У изјавама Танјугу они су навели да је тешко предвидети колико су странке током кампање успеле да мотивишу грађане да изађу на изборе, те да ће се то видети тек 16. марта, а наводе и да бираче на изборе "изводе" осећање грађанске дужности, значај избора, неизвесност политичке ситуације...
Политички аналитичар Милан Николић међу онима је који сматрају да кампања врло мало мотивише грађане да изађу на биралишта, те да исто тако незнатно утиче на њихово опредељивање.
У прилог тој тези наводи истраживање по коме кампање утичу на три до највише 10 одсто грађана, док, како каже, грађане на излазак на изборе много више мотивише осећање грађанске дужности присутно првенствено у старијој и средњој популацији, а један од мотива је и њихово веровање да ће можда нешто и моћи да се промене сопственим гласом те да ће евентуално нова политичка елита боље водити земљу.
Николић актуелну кампању оцењује као "неинвентивну и пуну обећања, врло често и испразних", те као прилично "густу" с обзиром на присутност политичара у јавности.
Он тврди и да су грађани у великој мери засићени политиком и обећањима, али у исто време истиче да треба да знају да од њихових гласова заиста зависи ко ће управљати земљом и убудуће је водити.
"Грађани морају да буду свесни своје политичке и грађанске одговорности. Све мање грађана учествује у бирачком процесу и крећемо се ка феномену који је познат у старим демократијама, попут САД, где око 25 одсто грађана укупно учествује у изборима и они бирају председника, Конгрес, Сенат...", навео је Николић.
Николић је додао да је тешко рећи колико су странке успеле да мотивишу бираче да у недељу изађу на биралишта, јер евидентан је велики замор бирача, због честих промена у влади и свега што се дешава на политичкој сцени.
Говорећи о значају изласка на изборе Николић понавља да је то веома важно, па "макар се људима и чинило да тиме неће много тога да се промени у сопственим животима".
"Нешто мало се ствари могу поправити или погоршати, зависно од тога кога бирамо, и то је већ довољан разлог да грађани изађу на биралишта. Еволуција и напредак почињу од малих корака и зато је довољно да се ствари мало поправе, да буде мало више запошљавања, да се мало нешто уради са пољопривредом, да се подигне индрустрија, поправи инфраструктура и корак по корак ствари ће ићи на боље", закључио је Николић.
И програмски директор ЦЕСИД-а Ђође Вуковић истиче да је тешко прогнозирати да ли су странке успеле да мотивишу гласаче да изађу на изборе, те да ће то бити познато тек 16. марта.
Он је у изјави Танјугу рекао да политичке странке не позивају све грађане да изађу на биралишта, јер то није смислено са становишта њиховог коначног циља, а то је да освоје што више гласова.
"Свака странка се определи према одређеној групацији за коју процени или сазна да може да гласа за ту политичку опцију и њима је интерес да тај део бирачког тела изађе у што већем броју, а да бирачи који никада не би гласали за ту политичку опцију или су за друге не изађу на изборе - тако да ту постоје контрамотиви", објаснио је Вуковић.
Како је додао, тешко је претпоставити да ли су странке успеле у том настојању и то ће се знати тек после избора, када ће се видети колико је ко освојио гласова.   
Упитан колико је значајно да грађани изађу на изборе, Вуковић је рекао да је то основни постулат демократије, "та мала моћ коју свако од нас има у дану који се у већини земља одиграва углавном на четири године".
"Не могу рећи да је то обавеза, али мислим да је добра ствар за сваког од нас да изађе, да партиципира и да одређени политички суд. Са друге стране, ако нисте спремни да у овом тренутку понудите икоме свој глас, једнако је легитимна и одлука да останете у апстиненцији или да глас учините неважећим", навео је Вуковић.
Кад је реч о мотивима грађана да изађу на изборе, он две ствари види као кључне - прва је значај избора, а друга колика је мотивација бирача и колико је неизвесна политичка ситауција.
"Дакле, са једне стране, колико су странке способне да мотивишу, а са друге неизвесност изборног резултата најчешће доприносе томе да порасте изборна партиципација, јер када људи мисле да ће њихов глас нешто значити у изборном процесу у већој мери излазе на изборе", навео је Вуковић.
То међутим, додаје, није до краја изведен закључак, јер се дешава да бирачи, у ситуацијама када се унапред знају резултати избора, често иду "уз победника", па онда изађу на изборе у већем броју него што је уобичајено.
Председник Транспарентности Србија Владимир Гоати очекује да ће излазност на изборима 16. марта бити изнад 50 одсто, односно до 55 одсто, али ипак нешто нижа у односу на претходне изборе.
Разлог за то Гоати види у томе што је, како каже, једном делу грађана доста, док је други део разочаран прошлим изборима и политиком и прошле и претпрошле владе.
Мању излазности у односу на ону из 2012. године Гоати објашњава и генералним трендом пада излазности, а у том контексту подсећа и да је на претходним изборима излазност била мања него 2008. године.
"То је један тренд, који је мање више и европски, јер су људу схватили да властитим изласком или неизласком не решавају ствари и незадовољни су ефектима и политиком странака за које су се некада залагали", оценио је Гоати у изјави Танјугу.
Он истиче и да су странке за ово кратко време кампање учиниле све и "испалиле све могуће пароле које могу да привуку грађане".
"Странке су прихватиле све, чак и нереалне жеље будућих гласача и промовисале их као нешто што ће бити остварено. Учинили су све и не видим како би могли додатно да подстакну излазност", закључио је Гоати.