петак, 28. фебруар 2014.

Šabić poništio tajnosti ugovora sa Etihadom

Autor: Beta
Oragnizacija Transparentnost Srbija danas je na svojoj Facebook stranici objavila rešenje Poverenika za informacije od javnog značaja kojim je poništio odluku preduzeća Er Srbija da ugovor sa kompanijom Etihatom predstavlja tajnu.
0
Er Srbija Air Serbia Etihad avion Foto: AP Photo/Darko Vojinovic/Beta
Kako je objavljeno, poverenik je poništio rešenje kojim je Er Srbija uskratila pristup informacijama koje se odnose na poslovnu saradnju između tog preduzeća i Etihad-a i vlasničku transformaciju bivšeg Jat-a i naložio da se predmet vrati na ponovni postupak u Er Srbiju.
Poverenik je postupao po žlabi organizacije Transparentnost – Srbija.
U rešenju Poverenika se, između ostalog, navodi da je Air Serbia navela formalne razloge za uskraćivanje pristupa, ali da nije obrazložila materijalne razloge koji takođe moraju postojati, i da se razlozi za uskrađivanje pristupa informacijama ne mogu zasnivati
samo na pretpostavci o mogućem ponašanju druge ugovorne strane.
Konstatuje se da Er Srbija nije, pre nego što je odbila u celosti zahtev za pristup informacijama, razmatrala mogućnost delimičnog pristupa.
Istaknuto je i da "nema mesta pozivanju prvostepenog organa na odredbe o prekršajnoj i krivičnoj odgovornosti u slučaju odavanja poslovne tajne, za situaciju kada organ javne vlasti to čini u skladu i na osnovu zakona, a ne neovlašćeno".
"Zbog svega toga je predmet vraćen a.d. za vazdušni saobraćaj Er Srbija na ponovni postupka," objavila je Transparentnost.
U toj organizaciji podsećaju da su istu žlabu uputili i Vladi Srbiji, ali da ona nije postupala po njoj.

Rusi zauzeli vojni aerodrom u Sevastopolju

KIJEV - Ruski vojnici sa šlemovima i oklopnom zaštitom, kao i oklopnim vozilima, zauzeli su vojni aerodrom u Sevastopolju, a naoružana grupa, koja je zauzela aerodrom u regionalnom centru Krima, Simferopolju, patrolira aerodromom.
Rojters je, pozivajući se na Interfaks, preneo informaciju dobijenu od vojnih izvora u tom regionu da je ruska vojska otišla na vojni aerodrom Belbek da bi sprečila sletanje "boraca".
Tanjug/ AP (Ivan Sekretarev)
Tanjug/ AP (Ivan Sekretarev)


Naoružana grupa, koja je zauzela aerodrom u regionalnom centru Krima, Simferopolju, patrolira aerodromom, ali nisu zauzeli putnički terminal i izgleda da dozvoljavaju da aerodrom normalno radi.

Očevidac sa lica mesta Rojtersu je ispričao da ljudi pod punom ratnom opremom, sa puškama i mitraljezima, slobodno ulaze i izlaze iz kontrolnog tornja.

"Ja sam član narodne paravojne formacije Krima. Mi smo prosti ljudi, dobrovoljci... Došli smo na aerodrom da čuvamo red i mir. Dočekaćemo avione sa osmehom - aerodrom normalno radi", rekao je Vladimir, dodajući da on i drugi volonteri ne znaju ko čini naoružanu grupu, mada podržavaju njihove akcije.

Ukrajinski ministar unutrašnjih poslova Arsen Avakov osudio je zauzimanje aerodroma na Krimu, rekavši da je to oružana okupacija.

Ruski predsednik Vladimir Putin je naložio vladi da nastavi razgovore sa Ukrajinom o ekonomskim i trgovinskim odnosima i da se konsultuje sa stranim partnerima, uključujući Međunarodni monetarni fond (MMF) i G8, o finansijskoj pomoći, navedeno je u saopštenju objavljenom na veb sajtu Kremlja.

U saopštenju je navedeno i da je Putin naložio ruskoj vladi da razmotri zahtev Krima za slanje humanitarne pomoći.

Svrgnuti proruski orijentisani predsednik Ukrajine Viktor Janukovič trebalo bi danas da održi konferenciju za novinare nakon što je prestao da se krije, dok raste strah od izbijanja regionalnog sukoba na poluostrvu Krimu.

Portparolka Apelacionog suda na Opačićevom rođendanu

Među gostima na nedavnom rođendanu osuđenog šefa veterničkog narko klana Nenada Opačića u restoranu "Fontana" u Pašićevoj ulici, bila je i portparolka Apelacionog suda Sofija Čolić. racija-restoran-fontana-1_f
Blic je u današnjem broju objavio fotografiju sa policijske racije koja je napravljena u tom restoranu tokom rođendana i na njoj se vidi Čolićeva.
Ona je ovom listu potvrdila da je bila na rođendanu i da je bila u društvu supruga Dragana, koji je Opačićev advokat. Čolić, koji je inače rođeni brat Marijane Mateus, nije samo branilac osuđenog narkobosa nego je i njegova sestra od tetke Jasmina udata za Opačića.

Opačić već neko vreme redovno izlazi na vikende, jer je ova posebna prava ostvario dobrim vladanjem, a u zatvoru treba da ostane do 2020. godine.
On je uhapšen u akciji "Sablja" i osuđen zbog trgovine drogom, otmice i pokušaja ubistva. Ostao je upamćen po tome što je zašiljenom četkicom za zube u sudnici napao zaštićenog svedoka Miladina Suvajdžića - Đuru Mutavog.

PROGLAS CARICE MILICE

GODIŠNJICU UBISTVA PREMIJERA - STRANKE RAZLIČITO OBELEŽAVAJU

Stranka Čedomira Jovanovića pozvala na „Šetnju za Zorana“ i da tog dana stane kampanja, demokrate to odbile

LDP i DS u klinču oko 12. marta

Autor: Lidija Valtner
Beograd - Demokratska stranka će 12. marta, na godišnjicu ubistva svog predsednika i prvog demokratskog premijera Srbije Zorana Đinđića, organizovati skup na Trgu republike, rečeno je Danasu u DS kao odgovor na pitanje šta planiraju za 12. mart i da li će poslušati poziv LDP da se tog dana obustave sve predizborne aktivnosti.




LDP je pozvala građane u „Šetnju za Zorana“, ističući da to nije stranačka stvar i kampanja, i pozvala sve političke partije da se na godišnjicu Đinđićevog ubistva uzdrže od bilo kakvih aktivnosti u kampanji.
Stranka Čedomira Jovanovića je juče izašla s pozivom građanima koji poštuju političko nasleđe i rezultate reformske politike Zorana Đinđića da učestvuju u njihovoj šetnji. Građani su pozvani da dođu bez stranačkih obeležja, kako bi se očuvao nadstranački karakter događaja i sprečila njegova zloupotreba u kampanji.
Niko u LDP nije juče želeo da odgovori na pitanje da li zaista veruju da će ljudi misliti da njihova šetnja nije u svrhu kampanje i da li zaista očekuju da se ostale stranke sklone tog dana i puste liberale da prošetaju centrom grada usred kampanje, a da oni budu pasivni.
Balša Božović, predsednik Gradskog odbora DS u Beogradu, za Danas kaže da će demokrate, kao i svake godine, 12. mart obeležiti odlaskom na groblje, polaganjem venca na mestu gde je Đinđić ubijen, organizovati finale u besedništvu, kao i niz drugih aktivnosti širom Srbije. „Centralni događaj tog dana biće veliki skup koji će DS organizovati u 18 sati na Trgu republike u Beogradu, koji će početi Zoranovim govorima iz devedesetih“, najavio je Božović u razgovoru za Danas.
Što se tiče LDP, Božović navodi da svako ima pravo da na svoj način iskaže poštovanje prema Đinđiću. „Nama je drago što prema pokojnom predsedniku DS i mnogi drugi pokazuju poštovanje. Tada je vrh LDP bio u DS i siguran sam da i oni imaju odnos prema njemu“, naveo je Božović.
Upitan da li će DS učestvovati u „Šetnji za Zorana“, on kaže da su demokrate na desetogodišnjicu ubistva tu bile „jer smo mislili da je to bila prilika da se ne prave politički poeni“. Na pitanje kako vidi poziv LDP da tog dana ne bude kampanje i da li je to u stvari kampanja LDP, on kaže da to treba pitati njih. „Mi to ne radimo u predizborne svrhe. 12. mart je mogao da bude i posle izbora, da su raspisani kada ih je DS tražila“, zaključio je Balša Božović.
Goran Knežević, potpredsednik SNS, za Danas kaže da naprednjaci još nemaju zvaničan stav o tome šta će raditi 12. marta. „Ako bude postignut konsenzus stranaka oko prekida kampanje, kako predlaže LDP, naravno da će i SNS taj dogovor poštovati. Međutim, postavlja se pitanje zašto baš sada i zašto na taj način, jer postoji puno načina na koji se izražava poštovanje prema nekome“, naveo je Knežević.
Vladimir Goati, politički analitičar, ocenio je za Danas da se pozivu LDP nema šta prigovoriti. „Morao bi čovek da bude sitničav i da traži dlaku u jajetu da bi rekao da je njihov poziv na skup preuranjen ili u cilju kampanje. To je poziv na podsećanje na tragičan dan najvećeg ljudskog gubitka u demokratskoj Srbiji i taj poziv bio bi dostojan pohvale pa čak i da je došao od SNS ili DSS“, smatra Goati.
Na pitanje Danasa hoće li ostale stranke prihvatiti taj poziv i obustaviti svoju kampanju, dopuštajući LDP da se prošeta, on kaže da je teško predvideti odgovore partija. „Verovatno će njihov odgovor biti - poziv prihvatamo, ali je preuranjen, ali je to u predizborne svrhe... Ako ga prihvate ili ne, njihovo ponašanje će svakako biti indikativno“, zaključio je Vladimir Goati.
- See more at: http://www.danas.rs/danasrs/politika/ldp_i_ds_u_klincu_oko_12_marta.56.html?news_id=277048#sthash.WeZ3gSyX.dpuf


 
Stranka Čedomira Jovanovića pozvala na „Šetnju za Zorana“ i da tog dana stane kampanja, demokrate to odbile



Beograd - Demokratska stranka će 12. marta, na godišnjicu ubistva svog predsednika i prvog demokratskog premijera Srbije Zorana Đinđića, organizovati skup na Trgu republike, rečeno je Danasu u DS kao odgovor na pitanje šta planiraju za 12. mart i da li će poslušati poziv LDP da se tog dana obustave sve predizborne aktivnosti.

LDP je pozvala građane u „Šetnju za Zorana“, ističući da to nije stranačka stvar i kampanja, i pozvala sve političke partije da se na godišnjicu Đinđićevog ubistva uzdrže od bilo kakvih aktivnosti u kampanji.

Stranka Čedomira Jovanovića je juče izašla s pozivom građanima koji poštuju političko nasleđe i rezultate reformske politike Zorana Đinđića da učestvuju u njihovoj šetnji. Građani su pozvani da dođu bez stranačkih obeležja, kako bi se očuvao nadstranački karakter događaja i sprečila njegova zloupotreba u kampanji.

Niko u LDP nije juče želeo da odgovori na pitanje da li zaista veruju da će ljudi misliti da njihova šetnja nije u svrhu kampanje i da li zaista očekuju da se ostale stranke sklone tog dana i puste liberale da prošetaju centrom grada usred kampanje, a da oni budu pasivni.

Balša Božović, predsednik Gradskog odbora DS u Beogradu, za Danas kaže da će demokrate, kao i svake godine, 12. mart obeležiti odlaskom na groblje, polaganjem venca na mestu gde je Đinđić ubijen, organizovati finale u besedništvu, kao i niz drugih aktivnosti širom Srbije. „Centralni događaj tog dana biće veliki skup koji će DS organizovati u 18 sati na Trgu republike u Beogradu, koji će početi Zoranovim govorima iz devedesetih“, najavio je Božović u razgovoru za Danas.
 

Što se tiče LDP, Božović navodi da svako ima pravo da na svoj način iskaže poštovanje prema Đinđiću. „Nama je drago što prema pokojnom predsedniku DS i mnogi drugi pokazuju poštovanje. Tada je vrh LDP bio u DS i siguran sam da i oni imaju odnos prema njemu“, naveo je Božović.

Upitan da li će DS učestvovati u „Šetnji za Zorana“, on kaže da su demokrate na desetogodišnjicu ubistva tu bile „jer smo mislili da je to bila prilika da se ne prave politički poeni“. Na pitanje kako vidi poziv LDP da tog dana ne bude kampanje i da li je to u stvari kampanja LDP, on kaže da to treba pitati njih. „Mi to ne radimo u predizborne svrhe. 12. mart je mogao da bude i posle izbora, da su raspisani kada ih je DS tražila“, zaključio je Balša Božović.
 

Goran Knežević, potpredsednik SNS, za Danas kaže da naprednjaci još nemaju zvaničan stav o tome šta će raditi 12. marta. „Ako bude postignut konsenzus stranaka oko prekida kampanje, kako predlaže LDP, naravno da će i SNS taj dogovor poštovati. Međutim, postavlja se pitanje zašto baš sada i zašto na taj način, jer postoji puno načina na koji se izražava poštovanje prema nekome“, naveo je Knežević.

Vladimir Goati, politički analitičar, ocenio je za Danas da se pozivu LDP nema šta prigovoriti. „Morao bi čovek da bude sitničav i da traži dlaku u jajetu da bi rekao da je njihov poziv na skup preuranjen ili u cilju kampanje. To je poziv na podsećanje na tragičan dan najvećeg ljudskog gubitka u demokratskoj Srbiji i taj poziv bio bi dostojan pohvale pa čak i da je došao od SNS ili DSS“, smatra Goati.

Na pitanje Danasa hoće li ostale stranke prihvatiti taj poziv i obustaviti svoju kampanju, dopuštajući LDP da se prošeta, on kaže da je teško predvideti odgovore partija. „Verovatno će njihov odgovor biti - poziv prihvatamo, ali je preuranjen, ali je to u predizborne svrhe... Ako ga prihvate ili ne, njihovo ponašanje će svakako biti indikativno“, zaključio je Vladimir Goati.

CORAX: OBELEŽENI SIGURNI GLASAČI

SAD:Diskriminacija problem u Srbiji

Vašington -- Stejt department objavio je izveštaj o ljudskim pravima u kome su navodi da je u Srbiji najozbiljniji problem diskriminacija i društveno nasilje nad manjinama
Kao veliki razlog za zabrinutost u izveštaju navodi se "uznemiravanje novinara i pritisak na njih da sprovode autocenzuru...baš kao i korupcija u zdravstvu, obrazovanju i više grana vlasti, ukljucujuci policiju i neefikasni pravosudni sistem čija su posledica dugotrajna sudjenja i dugi periodi pritvaranja pre sudenja".
Ostali problemi koje je Stejt department uočio u Srbiji tokom protekle godine bili su, kako se navodi, fizičko maltretiranje zatvorenika koje je činila policija, uznemiravanje aktivista za ljudska prava LGBT populacije kako njihovih organizacija tako i pojedinaca, kao i grupa i pojedinaca koji kritikuju vladu.

Problemi su i nedostatak održivih rešenja za veći broj raseljenih lica, društveno i porodično nasilje nad ženama, decom i osobama sa invaliditetom, kao i trgovina ljudima.

Vlada je preduzela korake na krivičnom gonjenju zvaničnika, u policiji i drugim strukturama vlasti, kada je javnost primetila te zloupotrebe. Ipak, mnogi posmatrači veruju da brojni slučajevi korupcije, lošeg postupanja policije i druge zloupotrebe ostale nezabeležene i nekažnjene, navodi se u izveštaju.

Kada je u pitanju stanje ljudskih prava na Kosovu, koje je odvojeno tretirano, Stejt department je konstatovao da je bilo izveštaja da su pripadnici Kosovske policije učestvovali u kršenju ljudskih prava.

U izveštaju se podseća da je 19. aprila postignut sporazum Beograda i Prištine o normalizaciji odnosa, kao i, da su kao deo tog sporazuma održani, lokalni izbori 3. novembra.

"Najveći problemi u vezi sa ljudskim pravima tokom godine bile su barikade postavljene na severu Kosova od strane tvrdokornih Srba, zbog čega su ograničena osnovna prava, uključujući slobodu kretanja i promet robe", stoji u izveštaju.

U izveštaju se pominje ubistvo jednog pripadnika Euleksa u septembru, kao i napad na tri biračka mesta tokom novembarskih lokalnih izbora, zbog čega je glasanje dve sedmice kasnije ponovljeno.

Kao problemi ističu se i društveno nasilje i diskriminacija nad pripadnicima etničkih manjina, osoba sa invaliditetom, članova LGBT populacije, kao i nasilje nad ženama.

Među ostalim problemima su policijsko maltretiranje zatvorenika, loši uslovi u zatvorima, korupcija, dugo trajanje pritvora, neefikasnost sudstva, zastrašivanje medija od javnih zvaničnika i kriminalnih elemenata, ograničavanje verskih sloboda, vandalizam po verskoj osnovi i trafiking.