петак, 28. фебруар 2014.

GODIŠNJICU UBISTVA PREMIJERA - STRANKE RAZLIČITO OBELEŽAVAJU

Stranka Čedomira Jovanovića pozvala na „Šetnju za Zorana“ i da tog dana stane kampanja, demokrate to odbile

LDP i DS u klinču oko 12. marta

Autor: Lidija Valtner
Beograd - Demokratska stranka će 12. marta, na godišnjicu ubistva svog predsednika i prvog demokratskog premijera Srbije Zorana Đinđića, organizovati skup na Trgu republike, rečeno je Danasu u DS kao odgovor na pitanje šta planiraju za 12. mart i da li će poslušati poziv LDP da se tog dana obustave sve predizborne aktivnosti.




LDP je pozvala građane u „Šetnju za Zorana“, ističući da to nije stranačka stvar i kampanja, i pozvala sve političke partije da se na godišnjicu Đinđićevog ubistva uzdrže od bilo kakvih aktivnosti u kampanji.
Stranka Čedomira Jovanovića je juče izašla s pozivom građanima koji poštuju političko nasleđe i rezultate reformske politike Zorana Đinđića da učestvuju u njihovoj šetnji. Građani su pozvani da dođu bez stranačkih obeležja, kako bi se očuvao nadstranački karakter događaja i sprečila njegova zloupotreba u kampanji.
Niko u LDP nije juče želeo da odgovori na pitanje da li zaista veruju da će ljudi misliti da njihova šetnja nije u svrhu kampanje i da li zaista očekuju da se ostale stranke sklone tog dana i puste liberale da prošetaju centrom grada usred kampanje, a da oni budu pasivni.
Balša Božović, predsednik Gradskog odbora DS u Beogradu, za Danas kaže da će demokrate, kao i svake godine, 12. mart obeležiti odlaskom na groblje, polaganjem venca na mestu gde je Đinđić ubijen, organizovati finale u besedništvu, kao i niz drugih aktivnosti širom Srbije. „Centralni događaj tog dana biće veliki skup koji će DS organizovati u 18 sati na Trgu republike u Beogradu, koji će početi Zoranovim govorima iz devedesetih“, najavio je Božović u razgovoru za Danas.
Što se tiče LDP, Božović navodi da svako ima pravo da na svoj način iskaže poštovanje prema Đinđiću. „Nama je drago što prema pokojnom predsedniku DS i mnogi drugi pokazuju poštovanje. Tada je vrh LDP bio u DS i siguran sam da i oni imaju odnos prema njemu“, naveo je Božović.
Upitan da li će DS učestvovati u „Šetnji za Zorana“, on kaže da su demokrate na desetogodišnjicu ubistva tu bile „jer smo mislili da je to bila prilika da se ne prave politički poeni“. Na pitanje kako vidi poziv LDP da tog dana ne bude kampanje i da li je to u stvari kampanja LDP, on kaže da to treba pitati njih. „Mi to ne radimo u predizborne svrhe. 12. mart je mogao da bude i posle izbora, da su raspisani kada ih je DS tražila“, zaključio je Balša Božović.
Goran Knežević, potpredsednik SNS, za Danas kaže da naprednjaci još nemaju zvaničan stav o tome šta će raditi 12. marta. „Ako bude postignut konsenzus stranaka oko prekida kampanje, kako predlaže LDP, naravno da će i SNS taj dogovor poštovati. Međutim, postavlja se pitanje zašto baš sada i zašto na taj način, jer postoji puno načina na koji se izražava poštovanje prema nekome“, naveo je Knežević.
Vladimir Goati, politički analitičar, ocenio je za Danas da se pozivu LDP nema šta prigovoriti. „Morao bi čovek da bude sitničav i da traži dlaku u jajetu da bi rekao da je njihov poziv na skup preuranjen ili u cilju kampanje. To je poziv na podsećanje na tragičan dan najvećeg ljudskog gubitka u demokratskoj Srbiji i taj poziv bio bi dostojan pohvale pa čak i da je došao od SNS ili DSS“, smatra Goati.
Na pitanje Danasa hoće li ostale stranke prihvatiti taj poziv i obustaviti svoju kampanju, dopuštajući LDP da se prošeta, on kaže da je teško predvideti odgovore partija. „Verovatno će njihov odgovor biti - poziv prihvatamo, ali je preuranjen, ali je to u predizborne svrhe... Ako ga prihvate ili ne, njihovo ponašanje će svakako biti indikativno“, zaključio je Vladimir Goati.
- See more at: http://www.danas.rs/danasrs/politika/ldp_i_ds_u_klincu_oko_12_marta.56.html?news_id=277048#sthash.WeZ3gSyX.dpuf


 
Stranka Čedomira Jovanovića pozvala na „Šetnju za Zorana“ i da tog dana stane kampanja, demokrate to odbile



Beograd - Demokratska stranka će 12. marta, na godišnjicu ubistva svog predsednika i prvog demokratskog premijera Srbije Zorana Đinđića, organizovati skup na Trgu republike, rečeno je Danasu u DS kao odgovor na pitanje šta planiraju za 12. mart i da li će poslušati poziv LDP da se tog dana obustave sve predizborne aktivnosti.

LDP je pozvala građane u „Šetnju za Zorana“, ističući da to nije stranačka stvar i kampanja, i pozvala sve političke partije da se na godišnjicu Đinđićevog ubistva uzdrže od bilo kakvih aktivnosti u kampanji.

Stranka Čedomira Jovanovića je juče izašla s pozivom građanima koji poštuju političko nasleđe i rezultate reformske politike Zorana Đinđića da učestvuju u njihovoj šetnji. Građani su pozvani da dođu bez stranačkih obeležja, kako bi se očuvao nadstranački karakter događaja i sprečila njegova zloupotreba u kampanji.

Niko u LDP nije juče želeo da odgovori na pitanje da li zaista veruju da će ljudi misliti da njihova šetnja nije u svrhu kampanje i da li zaista očekuju da se ostale stranke sklone tog dana i puste liberale da prošetaju centrom grada usred kampanje, a da oni budu pasivni.

Balša Božović, predsednik Gradskog odbora DS u Beogradu, za Danas kaže da će demokrate, kao i svake godine, 12. mart obeležiti odlaskom na groblje, polaganjem venca na mestu gde je Đinđić ubijen, organizovati finale u besedništvu, kao i niz drugih aktivnosti širom Srbije. „Centralni događaj tog dana biće veliki skup koji će DS organizovati u 18 sati na Trgu republike u Beogradu, koji će početi Zoranovim govorima iz devedesetih“, najavio je Božović u razgovoru za Danas.
 

Što se tiče LDP, Božović navodi da svako ima pravo da na svoj način iskaže poštovanje prema Đinđiću. „Nama je drago što prema pokojnom predsedniku DS i mnogi drugi pokazuju poštovanje. Tada je vrh LDP bio u DS i siguran sam da i oni imaju odnos prema njemu“, naveo je Božović.

Upitan da li će DS učestvovati u „Šetnji za Zorana“, on kaže da su demokrate na desetogodišnjicu ubistva tu bile „jer smo mislili da je to bila prilika da se ne prave politički poeni“. Na pitanje kako vidi poziv LDP da tog dana ne bude kampanje i da li je to u stvari kampanja LDP, on kaže da to treba pitati njih. „Mi to ne radimo u predizborne svrhe. 12. mart je mogao da bude i posle izbora, da su raspisani kada ih je DS tražila“, zaključio je Balša Božović.
 

Goran Knežević, potpredsednik SNS, za Danas kaže da naprednjaci još nemaju zvaničan stav o tome šta će raditi 12. marta. „Ako bude postignut konsenzus stranaka oko prekida kampanje, kako predlaže LDP, naravno da će i SNS taj dogovor poštovati. Međutim, postavlja se pitanje zašto baš sada i zašto na taj način, jer postoji puno načina na koji se izražava poštovanje prema nekome“, naveo je Knežević.

Vladimir Goati, politički analitičar, ocenio je za Danas da se pozivu LDP nema šta prigovoriti. „Morao bi čovek da bude sitničav i da traži dlaku u jajetu da bi rekao da je njihov poziv na skup preuranjen ili u cilju kampanje. To je poziv na podsećanje na tragičan dan najvećeg ljudskog gubitka u demokratskoj Srbiji i taj poziv bio bi dostojan pohvale pa čak i da je došao od SNS ili DSS“, smatra Goati.

Na pitanje Danasa hoće li ostale stranke prihvatiti taj poziv i obustaviti svoju kampanju, dopuštajući LDP da se prošeta, on kaže da je teško predvideti odgovore partija. „Verovatno će njihov odgovor biti - poziv prihvatamo, ali je preuranjen, ali je to u predizborne svrhe... Ako ga prihvate ili ne, njihovo ponašanje će svakako biti indikativno“, zaključio je Vladimir Goati.

CORAX: OBELEŽENI SIGURNI GLASAČI

SAD:Diskriminacija problem u Srbiji

Vašington -- Stejt department objavio je izveštaj o ljudskim pravima u kome su navodi da je u Srbiji najozbiljniji problem diskriminacija i društveno nasilje nad manjinama
Kao veliki razlog za zabrinutost u izveštaju navodi se "uznemiravanje novinara i pritisak na njih da sprovode autocenzuru...baš kao i korupcija u zdravstvu, obrazovanju i više grana vlasti, ukljucujuci policiju i neefikasni pravosudni sistem čija su posledica dugotrajna sudjenja i dugi periodi pritvaranja pre sudenja".
Ostali problemi koje je Stejt department uočio u Srbiji tokom protekle godine bili su, kako se navodi, fizičko maltretiranje zatvorenika koje je činila policija, uznemiravanje aktivista za ljudska prava LGBT populacije kako njihovih organizacija tako i pojedinaca, kao i grupa i pojedinaca koji kritikuju vladu.

Problemi su i nedostatak održivih rešenja za veći broj raseljenih lica, društveno i porodično nasilje nad ženama, decom i osobama sa invaliditetom, kao i trgovina ljudima.

Vlada je preduzela korake na krivičnom gonjenju zvaničnika, u policiji i drugim strukturama vlasti, kada je javnost primetila te zloupotrebe. Ipak, mnogi posmatrači veruju da brojni slučajevi korupcije, lošeg postupanja policije i druge zloupotrebe ostale nezabeležene i nekažnjene, navodi se u izveštaju.

Kada je u pitanju stanje ljudskih prava na Kosovu, koje je odvojeno tretirano, Stejt department je konstatovao da je bilo izveštaja da su pripadnici Kosovske policije učestvovali u kršenju ljudskih prava.

U izveštaju se podseća da je 19. aprila postignut sporazum Beograda i Prištine o normalizaciji odnosa, kao i, da su kao deo tog sporazuma održani, lokalni izbori 3. novembra.

"Najveći problemi u vezi sa ljudskim pravima tokom godine bile su barikade postavljene na severu Kosova od strane tvrdokornih Srba, zbog čega su ograničena osnovna prava, uključujući slobodu kretanja i promet robe", stoji u izveštaju.

U izveštaju se pominje ubistvo jednog pripadnika Euleksa u septembru, kao i napad na tri biračka mesta tokom novembarskih lokalnih izbora, zbog čega je glasanje dve sedmice kasnije ponovljeno.

Kao problemi ističu se i društveno nasilje i diskriminacija nad pripadnicima etničkih manjina, osoba sa invaliditetom, članova LGBT populacije, kao i nasilje nad ženama.

Među ostalim problemima su policijsko maltretiranje zatvorenika, loši uslovi u zatvorima, korupcija, dugo trajanje pritvora, neefikasnost sudstva, zastrašivanje medija od javnih zvaničnika i kriminalnih elemenata, ograničavanje verskih sloboda, vandalizam po verskoj osnovi i trafiking.

четвртак, 27. фебруар 2014.

SEĆANJA - JUGOSLAVIJA 1990

Vojvođanska partija o desetogodišnjici vojvođanske zastave


U petak se navršava i 40 godina od usvajanja Ustava Vojvodine u SFRJ
Vojvođanska partija ocenila je danas, povodom 10. godišnjice otkako je Skupština Vojvodine usvojila zastavu te pokrajine, da nije dovoljno slaviti i obeležavati današnji datum, već se treba neprestano zalagati za promenu ustavnog položaja Vojvodine.
Ta stranka je u saopštenju za javnost ocenila da političke partije koje su na vlasti u Vojvodini u poslednjh 14 godina nisu učinile dovoljno kako bi građani te pokrajine ostvarili svoja prava.
Vojvođanska partija je ponovila da se zalaže da Vojvodina treba da ima status republike unutar Srbije i dodala da „sa ponosom širi zastavu Vojvodine“.
 
Ta stranka je podsetila da će se sutra, 28. februara, navršiti i 40 godina od usvajanja prvog Ustava Vojvodine, unutar bivše SFR Jugoslavije.
(Autonomija)

Dačić: Nemamo ništa protiv autonomije Vojvodine

Ivica Dačić, predsednik Socijalističke partije Srbije (SPS) i premijer u ostavci izjavio je danas da koalicija SPS-PUPS-JS nema ništa protiv autonomije Vojvodine.

dačić ivica sps pups apatin T-jaroslav pap-1.jpg Foto: Tanjug/Jaroslav Pap
"Nemamo ništa protiv autonomije Vojvodine. Vojvodina ima svoje specifičnosti, ima potrebe da te specifičnosti budu koordinisane kroz određene institucije, ima neke svoje nadležnosti, da ima neki svoj sistem regionalne vlasti. Autonomija Vojvodine nije autonomija protiv Srbije, nego autonomija u Srbiji", kazao je Dačić na predizbornu skupu u Apatinu.
Kako se navodi u saopštenju SPS-a, Dačić je rekao da se "Kosovo i cela Srbija danas ne brane puškom, nego glavom, a uspeh zavisi od toga koliko čega imate u glavi".
Lider socijalista je rekao da je ovih dana prvo bio u Sočiju, gde se sastao sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom, pa u Londonu gde je razgovarao o investicijama u Srbiju, a zatim na Hilandaru, dodajući da se, dok je bio van zemlje, za to vreme u Srbiji o njemu pričalo svašta, a to "valjda vidi onaj ko treba da vidi" .
"Uvek ću se boriti za to da Srbija bude poštovana kao što je bila u vreme Nemanjića", rekao je Dačić, ističući da svaki Srbin koji poštuje istoriju i tradiciju svoje zemlje treba da zna "značaj Kosova, golgotu Krfa i značaj Hilandara".
Govoreći o ekonomskoj politici Dačić je rekao da je u Srbiji posle bombardovanja bilo 2,5 miliona zaposlenih, a da ih je danas između 1,7 i 1,8 miliona, zapitavši se kakve su to ekonomske reforme u kojima je zaposlenih sve manje i manje.
"Hoćemo EU, ali hoće u EU 21. veka, jer ovo što nam predlažu neki ekonomski stručnjaci je srednji vek, bar kada se radi o pravima radnika", kazao je Dačić.
On je ocenio da tema penzionera uopšte ne bi bila toliko važna da nema saveza s Partijom ujedinjenih penzionera Srbije (PUPS).
"Mi smo postigli da se o njoj raspravlja kao veoma važnom odnosu prema jednoj kategoriji stanovništva čije interese do sada nije imao ko da brani. To je postala zvanična državna politika Srbije, a ta politika predstavlja jednu socijalnu dimenziju za koju se malo koja druga stranka u Srbiji bori. Zato je veoma važno, kada je o penzionerima reč, šta je Jovan Krkobabić kao predsednik uradio za penzionere", naveo je Dačić.
Milan Krkobabić, potpredsednik PUPS-a, ocenio je da "svi oni koji su socijalno ugroženi, koji rade u javnom sektoru, svi penzioneri, mogu posle 16. marta da budu bezbrižni".
Predsednik Jedinstvene Srbije (JS) Dragan Marković Palma rekao je da se mora pomoći da poljoprivrednim proizvođačima da najmanje godinu dana pre setve znaju šta da seju, kolika cena će biti njihovih proizvoda i da im se na vreme isplati ono što prodaju.

MILOŠEVIĆ JE OBARAO ANTU, VUČIĆ RADULOVIĆA, POSLEDICE ZNAMO

Ante Marković

Ante Marković
Ante Marković, poslednji premijer SFRJ
Diplomirao je na Elektrotehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1954. godine.
Godine 1986. imenovan je za Predsednika predsedništva Socijalističke Republike Hrvatske, zamenivši na toj funkciji Emu Derosi-Bjelajac. Na toj je dužnosti ostao do 1988, kada ga je zamenio Ivo Latin.
Predsednikom Saveznog izvršnog veća, dakle de facto premijerom SFRJ, imenovan je marta 1989. godine, nakon ostavke Branka Mikulića. Krajem 1989. godine pokrenuo je ambiciozan program ekonomskih reformi, dotad neviđenih u SFRJ, koje se uključivale i stabilizaciju dinara, kao i privatizaciju putem dodele akcija radnicima. Rezultat je bio zaustavljanje inflacije, koja je uzela maha tokom osamdesetih godina 20. veka, kao i brzo i značajno, premda kratkotrajno, povećanje životnog standarda. To je Markovića u tom trenutku učinilo jednim od najpopularnijih političara u jugoslovenskoj istoriji.
 
Marković je svoju popularnost dugovao svom imidžu novog, modernog političara zapadnog stila. Takođe je održavao popularnost time što je ostajao po strani sve većih sukoba unutar Saveza komunista Jugoslavije i što je pokušavao da posreduje u sukobima između pojedinih jugoslovenskih republika.
Kada se SKJ raspao januara 1990. godine, Marković se mogao osloniti samo na sopstvenu popularnost i uspeh svojih ekonomskih reformi. Jula 1990. godine osnovao je Savez reformskih snaga Jugoslavije, političku partiju koja ja podržavala njegove ekonomske reforme i zalagala se za evolutivnu reformu celokupnog društvenog i državnog uređenja SFRJ.
 
Ovaj Markovićev program reformi, međutim, ubrzo je sabotirala vlada Slobodana Miloševića, a savezna vlada je bila dodatno oslabljena separatističkim pokretima u Sloveniji i Hrvatskoj. Tokom poslednjih meseci svog mandata Marković je pokušavao da pronađe kompromis između ove dve republike s jedne strane, i Srbije i Crne Gore s druge strane, koje su tražile da Jugoslavija opstane kao snažna federacija. Međutim, njegovi napori nisu urodili plodom, iako su ih podržavale nove demokratske vlasti u Bosni i Hercegovini i Makedoniji, prvenstveno zato što se Jugoslovenska narodna armija (JNA), za koju bi se očekivalo da bude njegov najveći saveznik, svrstala uz Miloševića i srpsko nacionalističko vođstvo.
Marković je ostao na dužnosti i posle izbijanja rata, premda je već ranije izgubio kontrolu nad JNA i nad svim drugim polugama vlasti u federaciji.
Dana 20. decembra 1991. na konferenciji za štampu Ante Marković je "vratio mandat" građanima Jugoslavije, rekavši da ne postoji više nijedan državni organ u Jugoslaviji kome bi se mogla podneti ostavka.
Nakon toga nestao je iz javnog života jugoslovenskih država i posvetio se poslovnoj karijeri. Godine 2003. nastupio je kao svedok optužbe na suđenju Slobodanu Miloševiću pred Haškim tribunalom, nakon čega je dao intervju zagrebačkom nedeljniku Globus, gde je izjavio kako su mu i Tuđman i Milošević potvrdili da su se marta 1991. godine u Karađorđevu dogovorili o podeli Bosne i Hercegovine.